Untitled

JURJA

SVEL

DOBRILE

U

FET

Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"

Ekonomski razvoj kao višedimenzionalni proces

Kolegij: Ekonomika razvoja
Prof.dr.sc. Kristina Afrić Rakitovac
FET

Sadržaj

  • Uvod

  • Rast vs razvoj

  • BDP kao pokazatelj gospodarske uspješnosti

  • Dugoročna obilježja hrvatskog gospodarstva

  • Faktori rasta hrvatskog gospodarstva

  • Inkluzivnost ekonomskog razvoja u Hrvatskoj

  • Zaključna razmatranja

  • Literatura

  • Dodatni izvori literature

  • Pitanja za ponavljanje

Uvod

  • Predmet ovog poglavlja obuhvaća:   - Ekonomski razvoj kao višedimenzionalni proces.   - Načini mjerenja gospodarskog rasta i razvoja.   - Analiza gospodarskog razvoja Hrvatske u povijesnoj perspektivi i u odnosu na druge zemlje.

  • Cilj ovog poglavlja je objasniti ključne determinante gospodarskog razvoja.

1. Rast vs razvoj

  • Ekonomski rast:   - Kvantitativna dimenzija ekonomskog razvoja.   - Povećanje obujma proizvodnje iskazano povećanjem BDP-a.   - Povećanje BDP po stanovniku ne korelira nužno s povećanjem životnog standarda.

  • Ekonomski razvoj:   - Višedimenzionalni proces.   - Cilj: povećanje životnog standarda, vrijednosti ljudskog kapitala, unapređenje infrastrukture,     jačanje regionalne konkurentnosti, povećanje socijalne uključenosti, unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva i pismenosti (Todaro i Smith, 2006).

  • Indikatori ekonomskog razvoja:   - Indeks ljudskog razvoja (UNDP)
      - Indeks percepcije korupcije (Transparency International)
      - Indeks sreće (UN)
      - Gini indeks
      - Indeks ekonomske slobode (Heritage Foundation)

  • Rast je pretpostavka za razvoj.

Razvoj

  • Tranzicija iz siromaštva u društvo blagostanja.

  • Zemlja ostvaruje blagostanje ako većina (najmanje 80%) stanovništva živi u blagostanju.

  • Društveno-ekonomski razvoj:   - Podrazumijeva ekonomske i društvene promjene: demokratizacija društva, politički pluralizam, rast društvenog kapitala, jačanje civilnog društva.

  • Društveni kapital:   - Uključuje mreže i odnose među ljudima temeljenim na zajedničkim stavovima i vrijednostima.   - Rezultira društvenim i ekonomskim koristima.

2. BDP kao pokazatelj gospodarske uspješnosti

  • BDP:   - Predstavlja ukupnu vrijednost proizvedenih finalnih dobara i usluga na nekom području tijekom godine dana.

  • Tri načina poimanja BDP-a:   - Proizvodni pristup:     - BDP je ukupna vrijednost proizvodnje finalnih dobara u gospodarstvu tijekom određenog vremenskog razdoblja (najčešće jedne godine).   - Potrošni pristup:     - BDP je zbroj osobne potrošnje, investicija, državne potrošnje i neto izvoza tijekom određenog vremenskog razdoblja.   - Dohodovni pristup:     - BDP je zbroj svih primarnih dohotaka u gospodarstvu tijekom određenog vremenskog razdoblja.

Komponente BDP-a:

  • Osobna potrošnja:   - Potrošnja trajnih dobara, potrošnih dobara i usluga koje troši kućanstvo.

  • Investicijska potrošnja:   - Kupnja investicijskih dobara (strojevi, oprema, uređaji).

  • Državna potrošnja:   - Tržišni i netržišni izdaci (npr. obrazovanje, zdravstvo).

  • Neto izvoz:   - Razlika između izvoza i uvoza.

  • Konvergencija i divergencija:   - Ako se BDP per capita Hrvatske približava životnom standardu razvijenije zemlje, govorimo o konvergenciji. S povećanjem razlika u razvoju govori se o divergenciji.

BDP po veličini

  • Nominalni BDP:   - BDP u tekućim cijenama.

  • Realni BDP:   - BDP u stalnim cijenama koji isključuje utjecaj inflacije.   - Za izračun se koriste verižni indeksi s referentnom godinom.

  • BDP per capita:   - Mjeri prosječan BDP po stanovniku zemlje.   - Ne nudi informacije o devijacijama od prosjeka.   - Dvije zemlje s istim BDP-per capita mogu imati bitno različite distribucije dohotka (npr. Kanada vs Njemačka).

Grafovi

  • Graf 1: Promjene BDP-a na globalnoj razini

  • Graf 2: BDP per capita na globalnoj razini

  • Graf 3: BDP per capita na europskoj razini

  • Graf 4: BDP per capita hrvatskih županija

3. Dugoročna obilježja hrvatskog gospodarstva

3.1. Periodizacija razvoja od 1870. do osamostaljenja Hrvatske

  • Razvoj Hrvatske prije industrijske revolucije i njegov utjecaj na gospodarstvo.

  • Dubrovnik kao iznimka, razvoj dalmatinskih gradova pod vlašću Venecije.

  • Divergencija Hrvatske u odnosu na zapadnu Europu.

Industrijska revolucija u Hrvatskoj

  • Gospodarske prilike počinju se popravljati 1820. godine, ali s zakašnjenjem.

  • Industrijalizacija u Hrvatskoj se razvija tek u drugoj polovici 19. stoljeća.

Makroekonomski podaci

  • Procjena BDP per capita u odnosu na druge zemlje 1870. godine:   - 32% austrijskog BDP-a   - 33% njemačkog BDP-a   - 25% BDP-a per capita SAD-a

U razdoblju 1870. - 1910.

  • Porast broja stanovnika, promjene u sektorskoj strukturi gospodarstva i porast zaposlenosti.

  • Porast životnog standarda, konvergencija prema zapadnoeuropskom prosjeku.

Kraljevina Jugoslavija

  • Konvergencija usporava, dolazi do udaljavanja od prosjeka razvijenih zemalja.

Razdoblje od kraja 2. svjetskog rata do 1980.

  • Snažna akumulacija kapitala, visoke stope rasta i konvergencija.

„Izgubljeno desetljeće“ 1980.

  • Ekonomska stagnacija uvjetovana naftnim šokovima i svjetskom dužničkom krizom.

3.2. Periodizacija razvoja hrvatskog gospodarstva od osamostaljenja

  • Razdoblje Domovinskog rata i gospodarske tranzicije, pad i kasniji rast BDP-a.

  • Razdoblje svjetske gospodarske krize i demografski gubici.

Relativna razvijenost Hrvatske

  • Usporedba s, naprimjer, tranzicijskim zemljama.

4. Faktori rasta hrvatskog gospodarstva

  • Ekonomska istraživanja koja objašnjavaju ekonomski rast kroz akumulaciju proizvodnih mogućnosti.

  • Proizvodna funkcija: Y=f(K,N,H,extTFP)Y = f(K, N, H, ext{TFP})

  • Definicije varijabli:   - $Y$ - BDP   - $K$ - fizički kapital   - $N$ - fizička količina rada   - $H$ - ljudski kapital   - $ ext{TFP}$ - ukupna produktivnost faktora

5. Inkluzivnost ekonomskog razvoja u Hrvatskoj

  • Ekonomski rast treba biti inkluzivan za sve dohodovne skupine.

  • Podjela odraslog stanovništva prema dohotku:   - Prva skupina: < medijalni dohodak.
      - Druga skupina: srednja klasa (između medijalnog dohotka i 10% najbogatijih).   - Treća skupina: 10% najbogatijih.

Zaključna razmatranja

  • Hrvatska konvergira prema razvijenijim zemljama, ali tranzicijske zemlje napreduju brže.

  • Kroz procese iseljavanja dolazi do pada nazivnika.

  • Stupnjevi produktivnosti i dohodka nisu se vratili na razinu pre financijske krize.

  • Inkluzivnost i preraspodjela dohotka kao važan aspekt razvoja.

Pitanja za ponavljanje

  1. Usporedite pojmove rast i razvoj i navedite moguće indikatore mjerenja.

  2. Objasnite tri načina poimanja BDP-a.

  3. Objasnite što je i kako se računa BDP po glavi stanovnika izražen u standardu kupovne moći (PPS).

  4. Objasnite moguću primjenu Gini koeficijenta.

  5. Objasnite relativnu razvijenost Hrvatske u razdoblju nakon početka modernog ekonomskog rasta od 1870. do osamostaljenja.

  6. Objasnite ključna obilježja gospodarskog razvoja Hrvatske od osamostaljenja u usporedbi s relevantnim zemljama.

  7. Navedite četiri faktora rasta i objasnite kako porast svakoga od njih uzrokuje ekonomski rast.

  8. Objasnite kretanje faktora rasta u četiri vremenska razdoblja.

  9. Objasnite u koje se četiri dohodovne skupine dijeli stanovništvo.

  10. Kako se kretao udio u nacionalnom dohotku četiri dohodovne skupine?