Međuratno razdoblje
Mirovna konferencija u Parizu - poslijeratne odnose utvrđivali i definirali predstavnici država pobjednica
velika četvorica:
David Lloyd George
Georges Clemenceau
Vittorio Orlando
Woodraw Wilson
Mirovni ugovori
Njemačka
Versajski ugovor
Njemačka proglašena isključivim krivcem za rat
gubitak kolonija
ograničen broj vojnika na 100 000
gubitak teritorija
ratna odšteta 132 000 000 000 franaka
Austrija
ugovor u Saint-germainu
propušteni dijelovi teritorija
zabranjeno ujedinjenje s Njemačkom
Mađarska
ugovor u Trianonu
gubitak teritorija u korist Čehoslovačke, Rumunjske i Kraljvestva SHS
SAD
Wilson nezadovoljan mirovnom konferencijom
američki Kongres odbio ratificirati Versajski ugovor i druge mirovne ugovore
politika izolacionizma
nije pristupio Ligi naroda
Austro-Ugarska
abdikacija cara Karla I.
nastanak novih država na principu nacionalnog samoodređenja
Država SHS
Austrija
Mađarska
Čehoslovačka
Osmansko Carstvo
države Antante okupirale velike dijelove teritorija
okupiran Istanbul
Grčka okupirala mjesta naseljena grcima
armenska okupacija istočnih pokrajina
pokret otpora - Mustafa Kemal
predsjednik nove vlade
rat za oslobođenje
povlačenje okupacijskih snaga
proglašena Republika Turska (1923.)
Parlament
ključno tijelo vlasti
predstavničko tijelo
izabrani članovi parlamenta predstavljaju i zastupaj svoje birače
hrvatski parlament - Sabor
Demokracija u antičkoj Grčkoj
demokracija - vladavina naroda
države i društva čiju vlast biraju građani
Demokracija u srednjem vijeku
monarhije - nasljedna vlast
vlast vladara potiče od Boga
odlučivanje na demokratski način
politička prava ograničena na manjinu stanovništva
Moderna demokracija
tijekom 19. st. - samo bogati i muškarci glasaju
Novi Zeland - Sufražetski pokret - pravo glasa ženama 1893.
Izborni sustavi
SAD
polarni dvostranački sustav - demokratska i republikanska stranka
Ujedinjeno Kraljevstvo
žene odbile pravo glasa 1918.
početak 20. st. - konzervativna i liberalna stranka
nakon 1. svjetskog rata - Laburistička stranka - laburisti prvi put pobjeđuju 1923.
Francuska
građani biraju zastupnike u parlamentu
zastupnici biraju francusku vladu i predsjednika
referndumi
referendumom se ne bira vlast
glasači odlučuju političkom ili društvenom pitanju
odgovor na referendumsko pitanje Da ili Ne
klasičan za Švicarsku
liberalna demokracija
opće pravo glasa
ljudska prava
sloboda tiska
odvajanje Crkve od države
diktatura
ukidanje demokracije u dvadesetim i tridesetim godinama
jedna osoba ili stranka nadzire sve poluge vlasti u državi
diktator - vojnik ili političar
vlast nije nasljedna
izbori su namješteni
nema građanske slobode
totalitarizam
nadziranje društvenog i privatnog života građana
represija - reakcija režima na znakove otpora
komunizam, fašizam i nacizam
Rusija u 1. svjetskom ratu
saveznica Antante
nespremnost na dugotrajan rat
siromaštvo i glad
porazi u bitkama i gubitak teritorija
represija režima
nezadovoljstvo naroda
Februarska revolucija
veljača 1917.
neredi i prosvjedi u Petrogradu
vojska podržala revolucionare
abdikcija cara Nikole II. Romanova
podjele u Socijaldemokratskoj stranci
Menjševici
“manjinci”
ušli u privremenu vladu
nadziru većinu sovjeta 1917.
Boljševici
protivnici privremene vlade
najavili novu revoluciju
Boljševici
revolucionarni marksisti
radnička klasa revolucijom stvara novo uređenje
ukidanje klasnog društva
komunisti
protiv Privremene vlade
Lenjin - boljševički vođa
Travanjske teze
emigrant u Švicarskoj
povratak u Rusiju preko Njemačke
destabilizacija ruske vlasti
širenje boljševičkog utjecaja
propagandističko djelovanje među narodom
obećanja o boljem sutra
Oktobarska revolucija
nasilno preuzimanje vlasti
zauzeti sjedište privremene vlade u Zimskom dvorcu
uhićeni ministri u vladi
boljševička vlast uspostavljena u Petrogradu u nekoliko dana
uspostava boljševičke vlasti
poraz boljševika na Izborima za Ustavnotvornu skupštinu u siječnju 1918.
vojska raspustila skupštinu
uvedena boljševička diktatura
izlazak Rusije iz rata
Mir u Brest-Litovskom - mir između Rusije i centralnih sila u ožujku 1918.
Rusija prepušta značajan dio europskog teritorija centralnim silama
građanski rat
protivnici boljševičke vlasti - plemići, svećenstvo, poduzetnici, veleposjednici i svi bogati
Crvena protiv Bijele armije
intervencija zemlja Antante protiv boljševika - strah širenja komunizma
na čelu Crvene armije - Lav Trocki
organizirao vojsku
privukao velik broj ljudi na stranu boljševika
povlačenje stranih postrojbi iz rata 1919.
osvojeno zadnje uporište Bijele armije na Krimu
posljedice rata
milijunske žrtve
stradao veliki broj civila
pogubljena carska obitelj
boljševici zadržali vlast
Sovjetski savez
Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika - SSSR
uspostava totalitarne vlasti
Lenjinova smrt 1924.
kandidati za nasljednika
Lav Trocki
Josif Visarionovič Džugašvili Staljin
Staljin
eliminirao konkurenciju
Trocki protjeran i ubijen u Meksiku
Staljinova Strahovlada
Italija nakon 1. svjetskog rata
nezadovoljstvo mirovnim sporazumima
Londonski ugovor nije u potpunosti izvršen
gospodarska kriza
jačanje nacionalističkih stranka
fašizam
politički program
radnička prava
tvrdi nacionalizam
kolonijalna ekspanzija
potpora ardita
futuristi
fašističko nasilje
crnokošuljaši
nasilje usmjereno protiv socijalista i komunista
potpora naroda i službenih vlasti
širenje terora na sve protivnike fašizma
uspostava diktature
Marš na Rim 1922.
Mussolini predsjednik vlade
Il duce - vođa
onemogućen rad parlamenta
zabranjeno djelovanje ostalim političkim strankama
Njemačka nakon 1. svjetskog rata
teške posljedice rata
Weimarska republika
Ustav 1919.
parlament
kancelar
predsjednik države
jačanje nedemokratskih političkih snaga
pokušaj komunističke revolucije
širenje nacionalizma
NSDAP - nacionalsocijalistička njemačka rodnička stranka
Adolf Hitler
politička nestabilnost
gospodarska kriza 1929. g. - kraj demokracije u Njemačkoj
uspon NSDAP
nacionalno orijentirana stranka
sukobi sa socijalistima i komunistima
pokušaj državnog udara u Munchenu
Munchenski puč
Hitler osuđen na pet godina zatvora
veća popularnost stranke
politički program
nacionalno jedinstvo
poništenje Versajskog mirovnog ugovora
kraj plaćanja ratne odštete
obnova Njemačke kao svjetske velesile
dolazak na vlast
izbori 1932.
NSDAP najjača politička snaga u parlamentu
33% glasova
Hitler - njemački kancelar
nacistička ideologija
Mein Kampf
rasizam - Nijemci su arijevska rasa
crnci i Slaveni - niže rase
antisemitizam
poništenje “sramotnih odredbi Versajskog ugovora”
proširenje njemačkog “životnog prostora” (“Lebensraum”)
Španjolski građanski rat (1936. - 1939.)
nakon pobjede komunističko-socijalističkih koalicija na izborima (Narodnog fronta) dolazi do unutrašnjeg sukoba
građanski rat između Narodne fronte i fašističke Falange završit će pobjedom Falange i generala Franca
ciljevi kolonijalne politike
iskorištavanje prirodnih bogatstva
iskorištavanje radne snage
tržišta za prodaju gotovih proizvoda
razvoj obrazovanja
Indija
osnovno školovanje na nekom od domaćih jezika
srednje škole na engleskom
školovanje je u teoriji bilo dostupno svima, ali nije bilo besplatno
početkom 20. st. 5% Indijaca je bilo pismeno
nastavak školovanja u UK
pokret za neovisnost
Kongersna stranka - 1895.
Mahatma Gandhi preuzeo stranku 1920.
politički ciljevi stranke
rušenje britanske vlasti u Indiji
indijska neovisnost
pokret Swadeshi
bojkot britanske robe
poticanje domaće proizvodnje
pokret je bio nenasilan
progoni sudionika pokreta
Japan - razdoblje demokratizacije
razdoblje Taisho
zemljom upravljaju parlament i vlada
oslabio utjecaj plemstva i vojske
Hara Takashi prvi premijer neplemićkog podrijetla 1918.
jačanje nacionalističkih snaga
organizacije s ekspanzionističkim ciljevima
Društvo crnog oceama
Društvo rijele Amur (Crnog zmaja)
protivljenje Vašingtonskom sporazumu
politički uspon vojnih krugova
vladavina cara Hirohita
smanjen utjecaj vlade i parlamenta
politički ciljevi vojske:
rušenje demokratskih tijela vlasti
osvajačka politika na Dalekom istoku
pretvaranje Japana u velesilu
vojska preuzima vlast
ubijen predsjednik japanske vlade Inukai Tsugoshi
militarizam - sustav u kojemu je vojska nositelj moći i kontrole u društvu
početak ekspanzije
otkazan Vašingtonski sporazum
početak agresije na Kinu
Kina na prijelazu stoljeća
slabost kineske vlasti
stoljeće poniženja
uspostava republike
nezadovoljstvo naroda
revolucija 1912. g. - srušena carska vlast
Kina je postala republikom
građanski rat
nestabilnost i unutrašnji sukob
sukob Kuomintanga sa zemljoposjednicima
osnutak Komunističke partije Kine 1921.
vojni sukob snaga Kuomintanga i komunista
Dugi marš komunističke partije
rat protiv Japana
zajednička borba komunista i Kuomintanga protiv japanskih osvajača od 1937-1945 g
narodna republika Kina
poraz Japana u 2. svjetskom ratu
nastavak građanskog rata
pobjeda komunista
Narodna Republika Kina (1949)
Kuomintang na Tajvanu
Republika Kina
Mao Ce Tung - vođa komunista od 1935.
Latinska Amerika - kolonijalno naslijeđe
postizanje neovisnosti u 19. st.
nerazvijeno gospodarstvo temeljeno na monokulturi
strani poduzetnici kontroliraju proizvodnju
“banana-države”
politički ustroj
nestabilnost političkih sustava
parlamentarne demokracije
diktature
česti vojni prevrati
nesigurne političke okolnosti
Liga naroda
prijedlog predsjednika Wilsona
očuvanje mira i ravnopravnosti među državama i narodima
sjedište u Ženevi
mnoge države nisu htjele postati članice
SAD - politika izolacionizma
uloga Lige naroda
posredovanje u pograničnim sporovima
Poljska i Rusija 1920.
spor između Albanije i Grčke 1923.
pitanja povezana s ljudskim pravima
Briand-Kellogov pakt
međudržavni dogovor koji je predviđao zabranu rata
potpisali su ga prestavnici 54 država
nije zaživio u političkoj stvarnosti
neuspjesi Lige naroda
tridesete godine 20. st.
japanska agresija na Kinu
talijansko osvajanje Etiopije
agresivna politika nacističke Njemačke
države istupaju iz Lige naroda
prestanak djelovanja
postanak Države Slovenaca, Hrvata i Srba
odluka Hrvatskog sabora 29.10.1918.
raskinute sve državnopravne veze Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom
Trojedna Kraljevina proglašena neovisnom te je ušla u zajedničku Državu Slovenaca, Hrvata i Srba
“Naputak”
dokument o uvjetima ujedinjenja
delegacija od 28 članova odlazi u Beograd kako bi potpisala ujedinjenje (naputak)
sastavljen novi dokument “Adresa” - ujedinjenje ničim uvjetovano
Ženevska deklaracija
obje strane pristaju na ujedinjenje (pod jako dobrim uvjetima za Državu SHS)
Hrvatska pitanja
hrvatsko nacionalno pitanje - ključni problem Kraljevstva SHS
centralizirana vlast u rukama kralja i vlade u Beogradu
srpska prevlast u državnim službama
država dvije i pol godine bez ustava
regent je vladao praktički samostalno donoseći obznane
Jadransko pitanje
proglašenje Kraljevstvo SHS - nove politčke okolnosti
Londonski ugovor potpisan dok ta država nije postojala
Italija nije priznala novonastalu državu
otvoreno pitanje granica
Rapalski ugovor
nastanak pregovora Kraljevstva SHS-a i Kraljevine Italije
dogovor postignut u talijanskom gradiću Rapallu (12.11.1920.)
britanski i francuski pritisci
američko okretanje politici izolacionizma
prepušteno Kraljevini Italiji
Trst i okolica
Istra
grad Zadar
otoci Cres, Lošinj, Lastovo, Palagružu i Sušac
Rimski ugovor - pitanje grada Rijeke
nemogućnost postizanja dogovora
kompromisno rješenje - Rijeka proglašena slobodnom državnom
Rimski sporazum 1924.
Rijeka pripala Italija
prvi izbori u Kraljevstvu SHS
izbori uz Ustavotvornu skupštinu - 28.11.1920.
Kraljevstvo SHS gotovo dvije godine bez ustava
vlast kralja
tajno, neposredno i opće pravo glasa
žene bez izbornog prava
stranke:
Demokratska
99 zastupnika
nekadašnja Hrvatsko-srpska koalicija i neke srbijanske oporbene stranke
centralizam i jugoslavenski unitarizam
brisanje nacionalnih i kulturnih posebnosti
stapanje 3 naroda u jednu jugoslavensku naciju
zastupa interese prečanskih Srba (Srbi koji žive izvan Srbije)
unitarizam
Radikalna
98 zastupnika
centralizam i srpska hegemonija
pobjednici u ratu
Kraljevstvo SHS doživljavali su kao proširenu Srbiju
glavni oslonac režima - njihova politika se podudara s politikom dvora
Hrvatska pučka seljačka stranka
50 zastupnika
treća stranka prema broju osvojenih glasova
četvrta prema broju mandata
sudjelovali na izborima samo u Hrvatskoj i Slavoniji
seljaci dobili pravo glasa
90% stanovništva živjelo na selu
bez predizbornih skupova - Radić u zatvoru
komunistička partija
četvrta stranka prema broju osvojenih glasova
treća prema vroju mandata
djelovanje na cijelom području Kraljevstva SHS
rušenje kapitalizma
stvaranje Svojetske Republike Jugoslavije
zabranjen rad stranke - djelovanje u ilegali
politički program HPSS
stvaranje federativne republike
federalizam jamči ravnopravnost naroda
prosvjed protiv jednostranog nametanja monarhija
velika potpora hrvatskog naroda na izborima
promjena imena stranke
Hrvatska republikanska seljačka stranka
Stjepan Radić u zatvoru
Vidovdanski ustav
28.6.1921. - pravoslavni blagdan sv. Vida
centralizam - državom se upravljalo centralistički, iz Beograda
ukinute povijesne pokrajine
podjela države na 33 oblasti
parlamentarna, ustavna i nasljedna monarhija
veća ovlast kralja od parlamenta
HPSS (1904.) - HRSS (1920.) - HSS (1925.)
HRSS (1920 - 1925)
izbori 1923.
70 mandata - druga stranka u državi
izvanparlamentarna borba
internacionalizacija hrvatskog pitanja
održavanje skupova
nepriznanje Vidovdanskog ustava
Hrvatska seljačka stranka (od 1925)
promjena političke taktike
priznanje monarhije i Vidovdanskog ustava
suradnja s radikalima s radikalima
koalicijska vlada s Nikolom Pašićem na čelu
Stjepan Radić ministar provjete
neuspješni pokušaji promjene sustava
HSS u oporbi
Seljačko-demokratska koalicija (1927.) (Radić-Pribičević)
koalicija sa Samostalnom demokratskom strankom Svetozara Pribičevića
Pribičević odustao od unitarizma i prihvatio federalizam
stranke djeluju programski i politički odvojeno
atentat na hrvatske zastupnike
SDK optužuje vlast na nepoštovanje zakona i korupciju
zastupnik Radikalne stranke Puniša Račić sa skupštinske je govornice pucao u hrvatske zastupnike
ubijeni Pavle Radić i Đuro Basariček
ranjeni Stjepan Radić, Ivan Pernar i Ivan Granđa
Radič umire od posljedica atentata 8.8.1928.
prilike nakon atentata
Vladko Maček na čelu HSS-a
nezadovoljstvo beogradskim hegemonizmom
rezolucija SDK
osuđena srpska prevlast
Šestosiječanjska diktatura
kralj Aleksandar (6.1.1929.) proglasio osobnu diktaturu
kralj postaje jedini zakonodavac
ukinut Vidovdanski ustav
raspuštena Narodna skupština
integralno jugoslavenstvo
zabrana svih nacionalnih imena
Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS) - jedina stranka kojoj je dozvoljen rad
promjena naziva države - Kraljevina Jugoslavije
Oktroirani ustav (nametnuti ustav)
politička kriza nije rješena
pritisak država saveznica (Francuska)
traže ukidanje diktature
kralj Aleksandar u rujnu 1931. proglasio novi ustav
prividno ukinuta diktatura
Atentat i ubojstvo kralja Aleksandra
kralj u posjetu Francuskoj
Marseille
atentat organizirao ustaški pokret u suradnji s VMRO
atentator - Veličko Kerin
Hrvatsko pitanje
pitanje položaja hrvatskoga naroda u Kraljevini Jugoslaviji
neravnopravan položaj u zajedničkoj državi
Sporazum Cvetković-Maček
neregularni izbori 1939
knez Pavle traži rješenje hrvatskog pitanja
novi predsjednik vlade Dragiša Cvetković
sporazum Cvetković-Maček 26.8.1939.
vlada Cvetković-Maček
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska
teritorij dviju banovina s pretežito hrvatskim stanovništvom - Savskom i Primorskom