Realizam
od 1830 do 1870
književna epoha koja punu afirmaciju dostiže u 19. st.
najprije u francuskoj, a zatim u ruskoj i engleskoj književnosti
u opreci je prena filozofiji i književnosti romantizma
romantizam vanjski svijet doživljava subjektivno, dok ga realizam doživljava objektivno
kontekst
društvene prilike - razvoj kapitalizma i industrije - velike razlike između bogatih industrijalaca i radnika
znanstvenost - razvoj znanosti, osobno prirodnih
filozofija pozitivizma - materijalistička filozofija koja se temelji na proučavanju stvarnosti - osnivač Auguste Comte
termin realizam prvi je upotrijebio Chaumpfleury, autor studije Realizam
zagovara poetiku realističkog romana - današnji čovjek u modernoj civilizaciji
poetika realizma
teme - predmet prikazivanja jest stvarnost - teme su iz svakodnevnog života
stilska obilježja
analitička metoda - društvo treba analizirati i istraživati zakonitost društvenih odnosa po uzoru na znanstvenu metodologiju
načelo istinitosti - stvarnost se želi prikazati istinito i uvjerljivo
načelo tipičnosti - prikazuju se tipovi kao predstavnici određene skupine ljudi sličnih osobina
načelo objektivnosti - objektivan pripovjedač koji ne komentira radnju
socijalno-psihološka karakterizacija i motivacija likova - likovi su prikazani u svim psihološkim nijansama i sa svim manama i vrlinama (razvijeni su)
korištenje jezikom sredine u karakterizaciji likova
poetika zrcala
roman - “zrcalo stvarnosti” čija je zadaća odraziti društvo
Franz Stendhal roman doživljava poput zrcala koje pokazuje i lijepo i ružno
roman Crveno i crno
književne vrste
roman i pripovjetka
roman postaje glavni književni žanr
fabula ralističkog romana - čvrsta i zanimljiva, kronološka, događaji su povezani čvrstim uzročno-posljedičnim odnosima
socijalno-psihološka motivacija likova - proizlazi iz likovog karaktera i okolnosti u kojima živi
razvojne faze ralizma
rani realizam (40. - e godine 19. st.)
Honore de Balzac
Marie-Henri Beyle Stendhal
Nikolaj Vasiljevič Gogolj
razvijeni realizam (50 - e i 60 - e godine 19.st.)
Gustave Flaubert
Ivan Sergejevič Turgenjev
visoki (psihološki) realizam (70 - e i 80 - e godine 19 st.)
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Lav Nikolajevič Tolstoj
pregled autora
Francuska - Stendhal, Honore de Balzac, Gustave Flaubert
Rusija - Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Ivan Sergejevič Turgenjev, Lav Nikolajević Tolstoj, Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Engleska - William Thackeray. Charles Dickens, Sestre Bronte
SAD - Herman Melville, Mark Twian, Henry James
naturalizam
književni pravac proizašao iz realizma
nastavak i produžetak ralizma
od 1870 do 1890
vodeće države su francuska, ruska i engleska
najznačajniji predstavnici - Emile Zola i Guy de Maupassant
značajke naturalističkog romana
zadržava obilježja realističkog romana
zadržava objektivnog pripovjedača
uvodi važnu biološku karakterizaciju likova
opis negativnog, ružnog u čovjeku i društvu
zahtijevanje piščeva znanstvenog pristupa u prikupljanju činjenica
naturalizam - pregled autora
Francuska - Emile Zola, Guy de Maupassant
Njemačka - Theodor Fontane, Gerhart Hauptmann
Italija - Giovanni Verga
Skandinavija - Henrik Ibsen (Norveška) i August Strindberg (Švedska)
Honore de Balzac
francuski romanopisac, pripovjedač i dramatičar
studirao pravo, ali odustao i postao književnik
veliki radoholičar
uz Stendhala smatra se tvorcem realističkog romana
kritički realizam - ne želi nametati svoje stavove o društvu, već ga prikazati takvim kakvo uistinu jest
Balzacova Ljudska komedija
veliki ciklus koje se trebao sastojati od triju cjelina
Studija iz društvena života
Filozofska studija
Analitičkih studija
uspio napisati samo Studije iz društvenog života
u njim aprikazano oko 2000 likova i povezano 90-ak Balzacovih romana
zajednička tema - analiza francuskog društva prve polovice 19. st.
Balzac teži za prikazivanjem sveobuhvatnosti ljudskoga društva
Otac Goriot
književna vrsta - realistički roman
vrijeme objavljivanja - 1835.
tema - društveni i obiteljski odnosi u Parizu početkom 19. st.
tri fabule:
otac Goriot i njegov odnos prema kćerima, propadanje u društvu
student Rastignac i njegov uspon u društvu
Vautrin i njegovi poslovi - značaj i uloga novca u društvu
mjesto i vrijeme radnje - Pariz (pansion gđe Vauquer), početak 19. st.
pansion gospođe Vauquer
opis pansiona na početku romana - iznimno detaljan - želi se postići dojam istinitosti
prisutno mnoštvo pojedinosti - nakon opisa prostora, prelazi na socijalnu uvjetovanost, psihološke osobine i vanjski izgled lika
opis prostora u funkciji karakterizacije lika - određuje same likove
realističko načelo tipičnosti
Eugene de Rastignac - tip studenta, mladog intelektualca iz provincije koji želi uspjeti u visokome društvu
kompozicija - roman je podijeljen na 4 naslovljena poglavlja
kronološki organizirana
uzročno posljedična fabula s dugačkom ekspozicijom (uvodom)
pripovijedač
objektivni i sveznajući pripovjedač (iz trećeg lica) komunicira s čitateljem
realistički postupci oblikovanja likova i prostora
portretiranje (fizički opis)
portretiranje pomoću ambijenta (opis prostora)
detaljno i precizno opisivanje i pripovijedanje radi dojma istinitosti
tri elementa opisa likova i prostora
vizualni (detaljni vanjski opisi)
sociološki (imovinsko stanje, klasna pripadnost)
psihološki (ugođaj, karakterne osobine)
stilska obilježja
promatranje, proučavanje i analiziranje građe
načelo istinitosti
načelo tipičnosti
kronološki orgnaizirana fabula
detaljan opis prostora i likova
uporaba jezika sredine u funkciji karakterizacije lika
objektivni pripovjedač
društvena kritika
Nikolaj Vasiljevič Gogolj
ruski pripovjedač i komediograf ukrajinskog podrijetla
smatra se utemeljiteljem ruskog realizma
u djelima kritički progovara o ruskom društvu i stvara likove malih ljudi koje je društvo zanemarilo pa se smatra i začetnikom modernizma
“Svi smo mi izašli iz Gogoljeve kabanice.” - Fjodor Dostojevski
djela
zbirke pripovijedaka “Petrogradske pripovijesti” (Kabanica, Nos)
Mirgorod
roman Mrtve duše
komedija Revizor
Kabanica
1841
književna vrsta - pripovijetka
tema - tragika života nižeg činovnika u svijetu u kojemu su ljudi sve udaljeniji jedni od drugih
mjesto i vrijeme radnje - Petrograd početkom 19. st.
kompozicija - kronološka
pripovjedač - svezanjić, u trećem licu, ali komentira i upliće se u radnju
glavni lik - Akakije Akakijevič Bašmačkin
Gogoljeva stilska obilježja
jednostavne fabule
minucioznost (detaljnost, iscrpnost) opisa
sklonost prema groteski
kontrasti
gogoljevski smijeh kroz suze - groteskni duh i fantastika spaja humor s ironijom kojima razotkriva mane ruskog društva i tajne ljudske naravi
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
ruski romanopisac, novelist i publicist
glavni predstavnik ruskog visokog realizma
utemeljitelj monološko-asocijatovnoga tipa romana
utemeljitelj modernoga romana (prikazicanje podsvjesti likova opisima snova)
1849. zbog djelovanja u ilegalnom Klubu “Petraševaca”, biva uhićen i osuđen na smrt, ali prije smaknuća biva pomilovan i osuđen na robiju u Sibiru
djela
prijevod Balzacova djela Eugene Grandet
romani Bijedni ljudi, Poniženi i uvrijeđeni, Zapisi iz mrtvog doma, Bjesovi, Zločin i kazna, Idiot, Braća Karamazovi
teme romana
naslijeđe uz trivijalnih romana ili crne kronike
najčešće smještene u mračne dijelove urbane sredine
usmjerene na psihološku, moralnu, socijalnu, političku ili filozofsku problematiku likova
Zločin i kazna
1866. (Ruski vjesnik)
tema - ubojstvo i prihvaćanje kazne
motivi - život nižih gradskih slojeva, siromaštvo, alkoholizam, društvena nepravda…
književna vrsta
moderni roman (unutarnji monolozi)
psihološki roman (poniranje u svijest i podsvijest glavnog lika)
roman ideje (ideje obrađene u romanu - zločin, kazna, grijeh, pravda)
roman društva
polifonijski roman (višeglasni roman u kojem prevladava dijalog)
roman nije kriminalistički jer nam je zločinac poznat od početka
kompozicija - roman od šest dijelova s epilogom
fabula - čvrsta i zanimljiva
kronološka s povremenim retrospekcijama
motivacija - socijalno-psihološka
pripovjedač - najčešće nepouzdan
mjesto i vrijeme radnje - Sankt-Peterburg, šezdesete godine 19. st.
likovi
Rodion Romanovič Raskoljnikov, Sonja, Dunja, majka, Katarina Ivanovna, Petar Petrovič Lužin, Razumihin, Lebezjatnikov, Porforij Petrovič, Svidrigajlov, Marmeladov
stilska obilježja
roman je vrhunac realističkog romana
realistički elementi
kronološka kompozicija
detaljno opisivanje eksterijera i interijera
socijalno-psihološka karakterizacija likova
likovi-tipovi
govor sredine
modernistički elementi
uvođenje subjektivnog vremena
važnost simbola, snova i halucinacija
uvođenje dramskih i esejističkih elemenata
temeljna sastavnica romana - psihološko portretiranje likova
filozofičnost romana - postiže se uvođenjem esejističkih elemenata
Raskoljnikovljeva teorija o iznimnom pojedincu
ljudi se po njemu dijele na nižu i višu vrstu, tj. obične i neobične ljude
sovju teoriju objavljuje u članku “O zločinu”
likovi-tipovi - siromašni studenti željni društvene afirmacije, službenici srednjega sloja, osiromašeni činovnici, ljudi s dna društvene ljestvice, lihvari…
likovi-ideje
Raskoljnikov - buntovnik protiv društvene nepravde
Svidrigajlov - demonsko Raskoljnikovljevo drugo ja
Sonja - ponizna kršćanka
Lebezjatnikov - socijalni utopist
hrvatski predrealizam
razdoblje hrvatske književnosti od 1860 do 1881. (smrt Augusta Šenoe)
Šenoa - najznačajniji književnik (razdoblje također nazvano Šenoino doba)
1865. Šenoa objavljuje Naša književnost
hrvatski realizam počinje nakon Šenoine smrti 1881 a završava 1892.
književnosti je namijenjena društvena uloga
značajke - preplitanje različitih stilskih obilježja
društveno-povijesni kontekst
zbog propadanja plemstva i sela realistički književnici opisuju njihov život i ukazuju na nepravedne društvene odnose
faze hrvatske realističke književnosti
kritički realizam (osamdesete 19. st.) - pisci kritiziraju pojave iz društva
psihološki realizam (devedesetee 19. st.) - začetak novih književnih strujanja u hrvatskoj književnosti
dvije koncepcije književnosti
narodnjačka ili Šenoina - književnost ima prosvjetiteljsku ulogu
pravaška ili Starčevićeva - analiza i kritika društvene stvarnosti
teme hrvatskog realizma
školovanje nadarene seoske djece i njihova tragična sudbina
suprotnost selo-grad
propadanje plemstva
slom tradicionalnih moralnih vrijednosti uzrokovan promjenama u društvu
nacionalno pitanje (odnos domaćeg stanovništva i stranaca)
regionalizam - pisci prikazuju probleme pojedinih regija
Istra i Hrvatsko primorje - Vjenceslav Novak, Eugen Kumičić
Hrvatsko zagorje - Ante Kovačić, Ksaver Šandor Gjalski
Slavonija - Josip Kozarac
prva književna polemika
polemiku povezanu uz prihvaćanje naturalizma pokreće Eugen Kumičić
pravaško orijentirani književnici zalažu se za uvođenje naturalizma
narodnjačko orijentirani književnici smatraju naturalizam štetnim
lirika
Silvije Strahimir Kranjčević - najznačajnija pjesnička ličnost 19. st.
zbirke pjesama:
Bugarkinje
Izabrane pjesme
Trzaji
Pjesme
epika
dominacija proznih vrsta - novele, pripovijetke i romana
Ksaver Šandor Gjalski - pod starim krovovima
nazvan hrvatski Turgenjev
Josip Kozarac - Tena
Vjenceslav Novak - Nezasitnost i bijeda, U glib
društveni roman
Ante Kovačić - U registraturi
Vjenceslav Novak - Posljednji Stipančići
povijesni roman
Eugen Kumičić - Urota zrinsko-frankopana
Ksaver Šandor Gjalski - Osvit
diskurzivni književni oblici
Eugen Kumičić - O romanu
značajni književni časopisi
Vijenac - osamdesetih godina
Hrvatska vila - pravaški časopis
Balkan - pravaški časopis
književna kritika
postaje samostalni književni žanr
najznačajniji kritičari - Janko Ibler, Josip Pasarić, Jakša Čedomil, Milivoj Šrepel
Ante Kovačić
romanopisac, novelist, feljtonist, pjesnik
realistično prikazuje ekonomski propadanje sela i moralno propadanje grada
stvara lik fatalne žene (Laura)
djela
romani - Baruničina ljubav, Fiškal, U registraturi
pripovijesti - Sabrane pripovijesti
pjesme - Izabrane pjesme
feljtoni - iz Bombaja
Smrt babe Čengićkinje travestija Mažuranićeva spjeva Smrt Smail-age Čengića
U registraturi
vrijeme nastanka - 1888, a u cijelosti objavljen 1911
književna vrsta
socijalni roma
društveni roman
Bildungs roman (roman o odgoju)
psihološki roman
tema - razvoj i sudbina nadarenog dječak koji odlazi sa sela u grad radi školovanja
realistička tema
sukob sela i grada
raslojavanje patrijarhalnoga hrvatskog sela
slika gradske sredine - leglo nemorala
jaka društvena kritika
autobiografski sloj romana
romantična tema - događaji vezani uz Lauru
kompozicija - trodijelna
Ivičino djetinjstvo i počeci u gradu
Ivičin povratak na selo i ponovno odlazak u grad na školovanje
Laurino odmentištvo, krvava svadba, Ivičina smrt
uokvirena kompozicija (roman započinje i završava u registraturi)
fabula - nije kronološka, ne teče linearno - česte retrospekcije
likovi
sa sela - Dorica, Zgubidan, Kanonik, Anica, Mih
iz grada - Meecena, Laura, Ferkonja, Bombardirović, Jeluša
sve povezuje lik Ivice Kičmanovića
njegov životni put ne određuje on sam
Ivica Kičmanović
perspektivan, razborit, dobrodušan i pametan
nema čvrsto određen cilj
Laura
u prvom kontaktu s Ivicom otkriva se kao privržena, dobrodušna i nježna osoba, ali je zapravo superiorna, ironična i amoralna osoba
ona je pokretač radnje, lik fatalne žene (žene koja određuje sudbinu drugih)
Žorž Jurić
rođak Ivičina oca
on je lažni lik - njegov prividni sjaj zasljepljuje seljake, dok je on samo Mecenin rob
Mecena
lažni dobročinitelj
dobar glumac (uspijeva zavarati okolinu)
iza njegove površinske kreposti skrivena je razbludnost i hedonizam
ljubavni trokuti
Ivica-Laura-Mecena - Ivica protjeran iz Mecenina doma
Laura-Miho-Justa, a nakon Justine smrti Miha-Laura-Ferkonja
Laura-Ivica-Ančica
stilska obilježja
ispreplitanje različitih stilskih obilježja
realizam - analiza druptvene stvarnosti, problem društvene nepravde
romantizam - fatalna žena, Laura, sve oko njezina lika
naturalizam - motivacija Laurina lika - biološka motivacija, podrijetlo, prikaz masovnih scena
modernizam - odstupanje od kronološkog prikaza zbivanja
Ksaver Šandor Gjalski
pripovjedač, romanopisac, feljtonist i kritičar
rodom plemenitaš
završio pravo
nazvan hrvatskim Turgenjev zbog tematske i stilske sličnosti
djela
zbirke pripovijedaka - Pod starim krovovima, Tri pripovijesti bez naslova, Bijedne priče
romani - U noći, Janko Borislavić, Osvit, Za materinsku riječ
Perillustris ac generosus Cintek
književna vrsta - pripovijetka
tema - plemić Cintek i njegov život
kompozicija - trodijelna
pripovjedač i njegov prijatelj upoznaju Cinteka u gostionici
pripovjedač s prijateljem dolazi Cinteku
Cintekova materijalna propast
ideja djela - propast plemića i njihobo zapošljavanje u državnim službama