Opera - Kratke Bilješke

Vokalno-instrumentalne vrste baroka - Opera

  • Operu stvaraju skladatelj i libretist.

  • Libreto (mala knjiga) je tekst operne radnje.

  • Ansambl opere: pjevači solisti, zbor, baletni ansambl, orkestar, dirigent.

  • Struktura opere: opera sa stavcima/brojevima i prokomponirana opera (glazbena drama).

Struktura opere sa stavcima

  • Čin: opera se dijeli na činove (2-3), između činova su stanke.

  • Slika: čin se sastoji od 2-3 slike, odnosno izmjena scene.

  • Stavak (broj): slika se sastoji od manjih cjelina, stavaka (brojeva).

  • Stavci se nižu bez pauze: uvertira, solistički pjevački stavci (arija, arioso, recitativ), zajednički nastupi pjevača (dueti, terceti, kvarteti), zborovi, plesni i orkestralni stavci.

Stavci u operi

  • Uvertira: orkestar, instrumentalni uvod u operu, uvodi u atmosferu opere, često se čuju solističke ili zborske teme.

  • Arija: solistički glas i orkestar, razvijena melodija, orkestar podupire solista, najljepši dio opere.

  • Arioso: solistički glas i orkestar, kraći pjevni dio solista uz orkestar, manje razvijena melodija, odvija se dramska radnja i dijalozi.

  • Recitativ: solistički glas i orkestar, pjevanje sliči recitiranju, mali opseg melodije, orkestar je pratnja, odvija se dramska radnja, bitna je razumljivost teksta.

  • Ansambli solista: duet (2), tercet (3), kvartet (4), kvintet (5), sekstet (6), pjevači izražavaju svoje osjećaje kroz glazbene dijaloge.

  • Zborski stavci: izvodi zbor (mješoviti, ženski, muški, dječji), izvodi masovne scene.

  • Baletni/plesni stavci: baletni ansambl, u 17. i 18. stoljeću dekoracija, od 19. stoljeća uklopljene u dramsku radnju.

  • Intermezzo/interludij: orkestar, instrumentalni ulomak između činova ili unutar čina.

  • Finale: solisti, zbor, baletni ansambl, orkestar; vrhunac čina po obimu, dramatskom sadržaju, zvučnom i scenskom efektu.

Nacionalna opera

  • Početkom 19. stoljeća, romantička nacionalna opera.

  • Teme: narodne priče, povijesni događaji, legende.

  • Libreto na narodnom jeziku, radnja na selu, u prirodi ili povijesnim mjestima.

  • Likovi: ljudi iz naroda ili povijesne osobe.

  • Skladatelji koriste obilježja narodne glazbe (melodija, ritam, ples).

  • Prva nacionalna opera: Njemačka, Strijelac vilenjak (Carl Maria von Weber).

  • sadrži narodni jezik (njemački), likove iz naroda (lugar, lovci, seljaci) i temelji se na narodnoj priči iz Crne šume.

  • Najveći predstavnici: skladatelji slavenskih nacionalnih škola (ruska, češka).

    • Ruska nacionalna opera: Mihail Glinka (Ivan Susanjin), Aleksandar Borodin (Knez Igor), Nikolaj Rimski-Korsakov (Snjeguljica), Modest Petrovič Musorgski (Boris Godunov)

    • Češka nacionalna opera: Bedřich Smetana (Prodana nevjesta), Antonin Dvořák (Rusalka)

    • Aleksandar Borodin - ruski skladatelj, pripadnik Ruske petorice, poznat po korištenju obilježja ruske narodne glazbe (melodija, plesovi)

Hrvatska nacionalna opera

  • Vatroslav Lisinski - utemeljitelj hrvatske opere, solo-pjesme, zborske i orkestralne glazbe

    • Ljubav i zloba (1846.) - prva hrvatska opera

    • Libreto opere 'Ljubav i zloba' napisao je Janko Car, a preradio ga je Dimitrije Demetar

    • Porin

    • Jedno od najpoznatijih djela Vatroslava Lisinskog je 'Prosto ptica zrakom leti', ilirska budnica

  • Ivan pl. Zajc - zaslužan za profesionalni razvoj hrvatske glazbene kulture, Zajčevo doba (1870. - pred Prvi svjetski rat)

    • Nikola Šubić Zrinski

    • 1870. godine osnovao stalnu operu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu

    • uzor: talijanska operna glazba

Opera ranog romantizma

  • Talijanski skladatelji: Gioacchino Rossini, Vincenzo Bellini, Gaetano Donizetti

    • Gioacchino Rossini: Seviljski brijač (komična opera, opera buffa)

    • Figarov dio - talijanski bravurozni stil pjevanja, virtuozna arija

    • Vincenzo Bellini: Norma, arija Casta Diva

    • Gaetano Donizetti: Lucia di Lammermoor, Il dolce suono

  • Bel canto (tal. lijepo pjevanje)

    • tehnika i način pjevanja u kojem je važna ljepota tona, pokretljivost glasa, lakoća pjevanja i preciznost

  • Verofon - instrument koji se sastoji od dva reda vinskih čaša razne veličine u koje se ulije voda.

Romantička opera

  • Giuseppe Verdi i Richard Wagner (rođeni 1813.) - krajnje suprotnosti romantičkog stila

  • Verdi: nastavio tradiciju bel canta, teme iz običnog života

  • Wagner: reformirao operu, nadahnuće u staronjemačkim legendama

Giuseppe Verdi

  • Teme u operama: djela poznatih književnika

  • Dominiraju emocije i strasti

  • Likovi pripadaju različitim društvenim slojevima

  • 28 opera

  • Latinska trilogija: označava tri opere skladane kronološki jedna za drugom, u razdoblju Verdijeva stvaralaštva (Rigoletto, Il trovatore, La traviata)

  • Važnije opere: Nabucco, Macbeth, Otello, Falstaff, Aida

Richard Wagner

  • Želio ostvariti jedinstvo svih umjetnosti (glazbe, drame, plesa, likovne umjetnosti) - Gesamtkunstwerk

  • Sam pisao libreta, sadržaji iz germanskih mitova

  • Isticao dramsku radnju

  • Kazalište u Bayreuthu (1876.)

  • Orkestar u rupi ispod pozornice, pojačan sastav puhača, Wagnerova tuba

  • Vagnerijanci - pjevači koji nastupaju u Wagnerovim operama, specifični po snažnim glasovima.

Wagnerova reforma opere

  • Glazbene brojeve spaja u prizor, cjelovitost prizora ostvaruje pomoću neprekinute melodijske linije (glasovi i orkestar)

  • Leitmotiv: kratka melodija povezana s likom, predmetom, osjećajem (vodi kroz operu)

  • Orkestar ujedinjuje i vodi cijelu glazbenu dramu

  • 13 opera, npr.: Rienzi, Leteći Holandez, Tannhäuser, Lohengrin, Tristan i Izolda, Majstori pjevači, Parsifal, Prsten Nibelunga (Rajnino zlato, Die Walküre, Siegfried, Sumrak bogova)

  • Wagner je pojačao sastav puhačkih instrumenata i uveo novi instrument – Wagnerovu tubu.

  • Cilj Wagnerove reforme opere bio je istaknuti dramsku radnju kao nositelja cijele opere.

Giacomo Puccini

  • njegove melodije su pijevne, često lirske, a glavne uloge skladane su za ženske likove tragičnih sudbina

  • njegove opere su: LA BOHÉME, MADAME BUTTERFLY, TURANDOT (verizam), TOSCA (verizam)

  • Giacomo Puccini: TOSCA

  • struktura: glazbena drama u 3 čina

  • libreto: Illica i Giacosa prema naturalističkoj drami Victoriena Sardoua

  • mjesto i vrijeme radnje Rim lipanj, 1800.

  • glavne uloge: Floria Tosca (operna pjevačica), Mario Cavaradossi (slikar), Barun Scarpia (prefekt rimske policije)

Operni realizam

  • javlja se polovinom 19. stoljeća kao reakcija na pretjeranu osječajnost i fantaziju romantzima

  • teme: priče o običnim ljudima iz različitih društvenih slojeva

  • vrhunac stila predstavljaju Modest P. Musorgski i Georges Bizet

  • Georges Bizet: CARMEN

  • struktura: Opera u 4 čina

  • mjesto radnje: Španjolska, Sevilla i okolne planine

  • vrijeme radnje: 1820. godina

  • glavne uloge: Carmen (ciganka, radnica u tvornici duhana), Don Jose (narednik), Escamillo (toreador)

  • ostale uloge: Micaela (djevojka iz Joseova sela), kapetan Zuniga, vojnici, radnice u tvornici duhana, građani Seville, krijumčari itd.

Verizam

  • pravac u talijanskoj operi na kraju 19. stoljeća

  • raspleti verističkih opera su uvijek tragični

  • najuspjelije verističke opere napisali su:

  • Pietro Mascagni – Cavaleria Rusticana (tal. Seosko viteštvo)

  • Ruggiero Leoncavallo – I Pagliaci (pajac, lakrdijaš, komedijaš, harlekin, klaun)

  • ova opera je predstava u predstavi

  • slavna je rečenica kojom je jedan glumac najavljivao završetak renesansne commedie dell'arte (komedija je završena)