kultura

1. Pojam i određenje kulture

Etimologija: Reč potiče od latinskog cultus (obrađivanje, sađenje, negovanje, obrazovanje).

Šire značenje: Obuhvata sve duhovne i materijalne vrijednosti koje su čovjek i društvo stvorili kroz rad.

Teoretičari:

Edvard Tejlor: Kultura i civilizacija su sinonimi; to je složena cjelina znanja, običaja, umjetnosti i morala koju čovjek stiče kao član društva.

Rut Benedikt: Kultura je naučeno ponašanje, a ne biološko nasleđe.

Lesli Vajt: Kultura je simbolički, kontinuiran i progresivan proces (stalno se mijenja).

Klod Levi-Stros: Kultura je "simbolički sistem", a jezik je osnovni preduslov i sredstvo usvajanja kulture.

2. Osnovne funkcije kulture

Komunikacija: Primarna funkcija; razmjena informacija i iskustava pomoću znakova i simbola.

Očuvanje nasljeđa i tradicije: Čuvanje kulturnih vrijednosti kroz vrijeme (kontinuitet).

Normativna funkcija: Postavljanje pravila (običaji, navike, zakoni) koja regulišu ponašanje u društvu.

Stvaralaštvo: Kultura podstiče pojedinca da bude aktivan nosilac promjena.

Saznajna funkcija: Proces sticanja znanja o svijetu i istini.

Zaštitna funkcija: Održavanje ravnoteže između čovjeka i prirode (odijevanje, stanovanje).

Vaspitno-obrazovna: Prenošenje znanja važnih za opstanak društva.

3. Moral kao dio kulture

Definicija: Skup nepisanih pravila koja regulišu ponašanje članova zajednice.

Sankcije: Za kršenje moralnih normi slijede prezir, bojkot ili unutrašnja griža savjesti.

Elementi morala:

1. Moralna norma: Pravilo o tome šta je dobro i ispravno.

2. Moralni sud: Ocjenjivanje ponašanja kao dobrog ili zlog.

3. Moralna sankcija: Kazna za nepoštovanje norme.

Etika: Nauka koja proučava moral.

4. Kultura, potrebe i civilizacija

Kulturne potrebe: Nastaju u slobodnom vremenu (potreba za komunikacijom, radom, umjetnošću, modom). Neostvarene potrebe mogu izazvati frustraciju.

Civilizacija: Često se smatra višim stepenom razvoja kulture vezanim za tehnologiju i materijalno blagostanje.

Herbert Markuze: Kultura je carstvo autonomije i slobode, dok je civilizacija "carstvo nužnosti" (društvene norme i rad).

5. Simboli, umjetnost i jezik

Simbol: Znak koji ima više značenja zavisno od konteksta (npr. kuća može simbolizovati sigurnost ili dom).

Umjetnost: Složen sistem komunikacije koji izražava unutrašnje biće čovjeka. Ona je slobodan izraz poruke i odražava duh vremena u kojem je nastala.

6. Oblici kulture (Masovna, Potkultura, Kontrakultura)

Potkultura: Stilovi i ponašanja grupa unutar jedne kulture (npr. mladi, sportisti, umjetnici).

Kontrakultura: Grupe koje se radikalno suprotstavljaju dominantnoj kulturi (npr. hipici, protivnici rata).

Masovna kultura: Nastaje modernizacijom i medijima; namijenjena je velikom broju ljudi.

Kič: "Loša kopija" umjetnosti, nastala brzo radi prodaje i masovne potrošnje.

Šund: Literatura bez umjetničke vrijednosti.

Uloga medija: Mediji (štampa, TV, internet) oblikuju javno mnjenje i često imaju manipulativnu moć.

Multikulturalizam: Postojanje više različitih kultura na istom prostoru uz međusobno uvažavanje i toleranciju.