Stanovništvo 2

popis stanovništva - postupak dobivanja podataka o svakom članu neke populacije

• ECOSOC - ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih naroda

• propisi se provode radi planiranja na više razina (lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj)

popis stanovništva Hrvatske propisan je Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH

• uređuju se sadržaj, priprema, organizacija i provedba

sadržaj obuhvaća

• popis osoba - ime, prezime, spol, bračno stanje, identifikacijski broj (OIB), broj djece, prebivalište, mjesto rođenja, državljanstvo, narodnost, materinjski jezik, vjera, postugnuto obrazovanje, pismenost, zanimanje…

• popis kućanstava - obiteljski i rodnički sastav kućanstva, posjedovanje osobnog računala i korištenje internetom, površina poljoprivrednog zemljišta koje se koristi

• popis stanova i ostalih stambenih jedinica - vrsta i način uporabe stambene jedinice, vlasništvo stana, površina stana, način grijanja, klimatizacija, vrsta i godina izgradnje zgrade u kojoj se nalazi stan

popis organizira i provodi Državni zavod za statistiku

sujelovanje u popisima obavezno je za sve građane

područje Hrvatske stalno je naseljeno od prapovijesti pa do danas

• prvi Jozefinski “nepotpuni” popisi 1785., 1805. te popisi 1850-1851.

• prvi službeni popis - 1857.

• tada provedeno 17 popisa u RH

od popisa između 1857. - 1991. hrvatsko stanovništvo je raslo, ali poslje toga pada

gustoća naseljenosti u RH prema popisu 2021. - 69 stan./km2

• gustoća naseljenosti rasla je do 1991.

veliki utjecaj na razmještaj stanovništva imaju reljef i nadmorska visina

• 85% RH živi u nizinama do 200 m nadmorske visine

• 13% između 200 i 500 m

• 2% iznad 500 m

najviše gradsko naselje su Delnice na 698 m, a najviše stalno naselje Begovo Razdolje na 1078 m

područje Hrvatske je neravnomjerno naseljeno

polarizacija - demografsko pražnjenje i neravnomjeran razmještaj stanovništva

županije s najvećom površinom - Ličko-senjska, Splitsko-dalmatinska, Sisačko-moslovačka

županije s najmanjom površinom - Grad Zagreb, Međimurska

županije s najvećim brojem stanovnika (2011.) - Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka

županija s najmanjim brojem stanovnika (2011.) - Ličko-senjska

županije s najvećom gustoćom naseljenosti (2011.) - Grad Zagreb, Međimurska, Varaždinska

teorija demografske tranzicije ili demografskog prijelaza - teorija koja razvoj stanovništva promatra kao proces koji se događa u nekoliko etapa

• uvjetovan je procesom društveno-gospodarskog i kulturnog razvoja

• prvi koji je objasni tu teoriju - francuski demograf Adolphe Landry 1909. (prvi koristio pojam demografska revolucija)

demografska tranzicija - može se definirati kao prijelaz s visokih stopa rodnosti i smrtnosti s malim i nepostojanim prirodnim prirastom prema niskim stopama rodnosti i smrtnosti s malim, ali postojanim prirodnim priraštajem

proces demografske tranzicije u Hrvatskoje je počeo u posljednjoj četvrtini 19. st.

iz predtranzicijske etape hrvatsko stanovništvo ulazi u etapu tranzicije koju je obilježila vrlo visoka stopa rodnosti i smrtnosti

pri kraju 19. st. smrtnost opada zbog razvoja medicine - rezultat je povećanje broja stanovnika

početkom 20. st. Hrvatska ima relativno visoki prirodni prirast

u poslijetranzicijsku etapu Hrvatska ulazi sredinom 1970-ih

stopa smrtnosti počinje u 1990-ima te RH ulazi u fazu trajnog prirodnog pada

sve to uz iseljavanje, vodi tipu izumiranja (E4) u općem kretanju stanovništva

dvije su važne odrednice procjena budućnosti hrvatskoga stanovništva - broj stanovnika i dobni sastav

selidba ili migracija - promijena mjesta boravka bez obzira na udaljenost

• svaki oblik migracija uključuje dva područja

  • područje podrijetla

  • područje doseljenja

osnovne sastavnice migracija su imigracija i emigracija

migracijski saldo - razlika između useljavanja u određeno područje i iseljavanja iz njega u nekom razdoblju

unutarnje migracije stanovništva - oblik prostorne pokretljivosti čije su i polazište i odredište unutar granica jedne države

• glavni razlozi - ratovi te selidba iz sela u grad

• utječu procesi industrijalizacije i tercijarizacija hrvatskog društva

vanjske migracije - oblik prostorne pokretljivosti stanovništva gdje je polazište unutar granice, a odredište izvan granica jende zemlje i gdje se mijenja mjesto stalnog boravka

• najviše je hrvata migriralo u SAD, Kanadu, Australiju i Njemačku

koeficijent maskuliniteta i feminiteta - pokazuju odnose između muškaraca i žena u određenoj populaciji

• prema popisu 2011. u RH na 100 žena ima 93 muškarca

udio mladog stanovništva u RH prema popisu 2021. - 19.12%

udio zrelog stanovništva 2011. - 51.11 %

udio starijeg stanovništva - 29.77%

Hrvatska zbog visokog udjela starijeg stanovništva ima tip izrazito starog (konstriktivnog) stanovništva

• prema indeksu starosti to je tip izrazito duboke starosti

senilizacija (starenje stanovništva)- proces je povećanja udjela starog stanovništva u ukupnom stanovništvu određenog područja

gospodarski sastav stanovništva - podjela stanovništva prema aktivnosti, djelatnosti i zanimanju

u gospodarskoj strukturi stanovništva osobito je važan udio aktivnog stanovništva jer ta grupacija uzdržava neaktivno stanovništvo

u aktivno stanovništvo ubrajaju se svi zaposleni koji su u radnom odnosu, osobe koje obavljaju neko zanimanje, a nisu u radnom odnosu (poljoprivrednici) te nezaposlene osobe

važan udio u ukupnom broju aktivnog stanovništva čine i nezaposleni, čiji je broj znatno porasao poslije Domovinskog rata

hrvati su područje današnje Hrvatske počeli naseljavati već u 7. st.

• prema zadnjem popisu hrvati čine 90.4% hrvatske populacije - najviši udio zabilježen od 1857.

• najzastupljenija nacionalna manjina su Srbi - 4.4%

• slijede ih Bošnjaci - 0.7%

• te manje udjele čine talijani, mađari, albanci, slovenci i Romi

vjerski sastav RH

• 94% vjernika, a 6% ateista, agnostika i neizjašnjenih

• rimokatolici - 86%

• pravoslavci - 4.4%

• muslimani - 1.5%

• također su istaknute i protestantska i židovska zajednica

obrazovni sastav

• stupanj obrazovanosti stanovništva prikazuje se stupnjem pismenosti i stupnjem obrazovanja cijele populacije

• 2021. u Hrvatskoj je zabilježeno samo 0.8% nepismenih iznad 15 godina

• RH je po stupnju obrazovanja znatno ispod europskog prosjeka

• gotovo trećina populacije je završila samo osnovnu školu

ekspanzivna ili poticajna populacijska politika - teži povećanju broja stanovnika

• njezine mjere su najčešće usmjerene povećanju nataliteta ili rodnosti - pronatalitetne mjere

• imigracijske mjere - drugi oblik te populacijske politike usmjeren na povećanje stanovnika useljavanjem

• najčešće provode gospodarski razvijene zemlje

restriktivna populacijska politika - temelji se na usporavanju porasta broja stanovnika i provodi se antinatalitetnim mjerama, kojima se nastoji smanjiti stopa rodnosti, ili emigracijskim mjerama, kojima se potiče iseljavanje stanovništva

redistributivna politika - nastoji ujednačiti naseljenost države i ona se provodi gospodarskom politikom i prostornim planiranjem

eugenička politika - zauzima se za poboljšanje strukture stanovništva

2006. godine u Hrvatsku je Hrvatski sabor donio Nacionalnu populacijsku politiku koja još na žalost nije postigla očekivane rezultate

• i dalje broj rođenih opada, a broj iseljenih raste

• razlog je nedovoljno financijsko ulaganje

• uvode se pronatalitetne mjere - naknade na novorođenčadi, sufinanciranje vrtića i škoslkih udžbenika…

bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predlaže:

• gospodarske mjere

  • porezna reforma

  • smanjenje troškova rada

  • reforma javne uprave

• mjere za useljavanje

  • povratak dijela našeg iseljeništva

• mjere za rješavanje problema blokiranih građana

  • preispisati zakonitost

  • izmijeniti Zakon o stečaju potrošača, uvesti institut apsolutne zastare

• mjere obiteljske politike s pronatalitetnim učinkom

  • pravo na vrtić, produljeni boravak u školi, besplatni prijevoz u školu

  • dodatne olakšice za višečlane obitelji

• osnivanje zasebnog ministarstva demografske revitalizacije