Architecture Lecture Notes

Arhitektura Mezopotamije

Kontekstualni okvir

• U donjoj Mezopotamiji prvi put dolazi do stapanja:

  • Društvenih i vjerskih središta.

  • Stambenih područja.

  • Urbane gustoće.

  • Poljoprivredne proizvodnje.

• Prvi dio svijeta gdje se prati pojava, rast i razvoj većeg broja gradova.

• Stvaranje mreže gradova povezanih trgovinom (Uruk, Nipur, Ur, Babilon, Ešnuna). Ovi gradovi su bili ne samo trgovačka središta, već i centri kulturne razmjene i političke moći.

• Sustav navodnjavanja u upotrebi već oko 5500. g. pr. Kr. je jedan od uzroka razvoja gradova. Kontrola voda omogućila je stabilnu poljoprivrednu proizvodnju, što je dovelo do povećanja populacije i urbanizacije.

• Sumerani:

  • Najranija svjetska urbana civilizacija (4300. - 2350. g. pr. Kr.).

  • Ime dobili po Sumeru (drevni naziv za južnu Mezopotamiju). Sumeranska civilizacija postavila je temelje za razvoj pisma, matematike, astronomije i drugih znanosti.

  • Razvili su se prvi gradovi-države kojima su vladali kraljevi kao zastupnici božanstava. Vladari su imali sakralnu ulogu i bili su odgovorni za održavanje reda i prosperiteta u gradu.

  • Uz palače gradili su se hramovi i administracija (pismeno svećenstvo je upravljalo skladištenjem hrane). Hramovi su bili središta ekonomskog i društvenog života.

• Uruk:

  • Prvi grad-država s populacijom od 50 000 stanovnika oko 2900. g. pr. Kr.

  • Postojalo je intenzivno natjecanje između gradova. Ovo rivalstvo poticalo je razvoj vojne tehnologije, umjetnosti i arhitekture.

  • Širenje jednog grada bilo je na štetu drugog grada.

• Oko 2350. g. pr. Kr. kralj Izume je pokorio cijeli Sumer.

• Akad:

  • Postao glavni centar Mezopotamije.

  • Građani su imali drugačiju etničku pozadinu i jezik. Akadska kultura donijela je nove umjetničke stilove i književne forme.

  • Stvorili su prvu uspješnu centraliziranu državu u Mezopotamiji. Centralizirana vlast omogućila je efikasnije upravljanje resursima i vojnu ekspanziju.

  • Lojalnost gradu zamijenjena je lojalnošću vladaru.

  • Kraljevstvo se raspalo oko 2200. g. pr. Kr.

• U prvoj polovici drugog tisućljeća pojavile su se dvije države koje su dominirale Mezopotamijom do 6. st. pr. Kr.: Babilon i Asirija.

• Babilon:

  • U vrijeme kralja Hamurabija (18. st. pr. Kr.) postao je moćna sila.

  • Aneksiran je Sumer, osvojen veći dio sjeverne Mezopotamije, a Asiriji je nametnut vazalski status.

  • Postao je ključni kulturni centar; izgrađeni su kanali i hramovi. Babilon je bio poznat po svojoj književnosti, matematici i astronomiji.

  • Hamurabi je poznat po zakoniku (282 sekcije) koji je definirao obitelj, vlasništvo, trgovinu, ropstvo te profesionalne naknade, cijene i plaće. Hamurabijev zakonik jedan je od najstarijih pisanih pravnih sustava na svijetu.

  • Nakon Hamurabijeve smrti, moć Babilona je opadala.

• Asirija:

  • Uspon započeo u drugoj polovini 14. st. pr. Kr. formiranjem Srednjeasirskog carstva.

  • Proširila se do zapadnog Eufrata i južno do Perzijskog zaljeva nakon osvajanja Babilona.

  • Apsolutna militaristička monarhija sa savršeno organiziranom upravom. Asirska vojska bila je poznata po svojoj okrutnosti i efikasnosti.

  • U 1. pol. 9. st. pr. Kr. započinje razdoblje uspona Novoasirskog carstva.

  • Vojna premoć (željezo) i administrativna učinkovitost rezultirale su dominantnom silom.

  • Ekspanzija je bila praćena imperijalizmom; pobijeđeni vladari postali su vazali (plaćali su danak).

  • Problematične populacije bile su deportirane i naseljene na područja pod nadzorom. Ove deportacije imale su za cilj slabljenje lokalnih identiteta i jačanje asirske kontrole.

  • Vrhunac carstva bio je u 7. st. pr. Kr. osvajanjem Egipta kada su razorili Tebu.

  • Centralizacija je uništila Asiriju jer raseljeno stanovništvo nije bilo lojalno (izgubio se asirski identitet).

• Nakon pada Asirskog carstva, središte moći seli se u Babilon.

• Pad Novobabilonskog carstva označio je kraj mezopotamijske kulture. Mezopotamijska kultura ostavila je trajan utjecaj na razvoj civilizacije, posebno u područjima prava, urbanizma i arhitekture.

• Osnovne gospodarske grane: proizvodnja žitarica i metala.

• Razvoj željeznog oruđa omogućio je lakše sijanje i žetvu.

• Seoba u močvarna područja Tigrisa i Eufrata bila je uzrokovana klimatskim promjenama.

• Život u planinskim naseljima zamijenjen je životom uz rijeke i poljoprivrednom proizvodnjom.

• Tehničko dostignuće: irigacija.

• Eufrat i Tigris poplavljuju u nepovoljno vrijeme (prije žetve u travnju i svibnju).

• Poljoprivrednici su koristili i ojačali prirodne nasipe te činjenicu da je sedimentacijom riječnog korita ono postalo više od razine krajolika.

• Otvorima u nasipima kontrolirano se puštala voda u kanale za navodnjavanje.

• Zajednice su bile ranjive na poplave, ratove i zapuštanje sustava navodnjavanja.

• Društveni sustav:

  • Kompleksan, centraliziran oko kralja i hijerarhijski organiziran.

  • Omogućio je proizvodnju viškova za razvoj i plaćanje tehnologije navodnjavanja.

  • Široku bazu piramide činili su robovi, ratni zarobljenici, dužnici.

  • Iznad njih su poljoprivrednici i obrtnici, zatim trgovci i činovnici, pisari.

  • Visoki društveni sloj: svećenstvo i plemstvo.

  • Na vrhu: kralj s obitelji.

• Potreba za evidencijom trgovačkih transakcija i inventara dovela je do razvoja pisma.

  • Počeci sumerskog pisma temelje se na piktografskom sustavu. Piktografsko pismo evoluiralo je u klinasto pismo, koje se pisalo utiskivanjem znakova u glinene pločice.

  • Istodobno se razvijao pravni i arhivski sustav.

• Razvio se kompleksni politeistički religijski sustav. Religija je imala važnu ulogu u svakodnevnom životu i politici.

• Religija Mezopotamije:

  • Veliki bogovi prirode:

    • Anu: bog neba, glavni bog.

    • Enlil: stvoritelj i vladar zemlje, gospodar oluja.

    • Ea: gospodar voda.

    • Nanar: bog mudrosti.

    • Šamaš: bog sunca.

    • Ištar: boginja ljubavi i plodnosti, zaštitnica ratnika.

    • Adad: bog atmosferskih promjena.

    • Marduk: glavno božanstvo Babilonaca, bog jutarnjeg sunca i vegetacije.

    • Nabu: zaštitnik trgovine, prometa i pisara (Mardukov sin).

• Stanovnici Mezopotamije smatrali su smrt mjestom odakle se nikada ne vraća.

  • Nisu polagali veliku važnost ukopu i grobnom životu.

  • Važan je bio život u sadašnjosti, gradile su se palače za ugodan život i hramovi za molitvu bogovima.

• Svećenici su bili važan dio društva i života grada:

  • Religijske aktivnosti.

  • Administracija.

  • Davali su zemlju u najam i ubirali porez od vune, stada, plodova, mirisa i obrtničkih proizvoda.

Elementi arhitekture i principi gradnje

• Nepečena opeka:

  • Mezopotamija je bila područje bez kamena i drveća.

  • Materijal za gradnju bila je nepečena opeka (40x40x17 cm), oblika kvadra ili klinasta.

  • Dobivala se u kalupima iz smjese riječnog blata, gline, pijeska, slame, biljnih otpadaka pomiješanih s vodom, sušena na vjetru i suncu.

  • Zidovi od nepečene opeke često su se štitili slojem mozaika izrađenim od klinova pečene gline s bojanim glavicama.

• Glazirana opeka:

  • Pečena opeka bila je rijetka i skupa (za vatru je bilo potrebno drvo).

  • Koristila se za oblaganje važnijih dijelova građevine i bila je obložena glazurom. Glazirana opeka bila je simbol bogatstva i moći.

  • Glazura je staklasti premaz metalnih oksida koja se koristila u svrhu dekoracije i čuvanja porozne opeke te za stvaranje vodonepropusnog sloja.

• Bitumen:

  • Derivat nafte koji je elastičan i rastezljiv.

  • Ima izvrsna hidroizolacijska svojstva. Bitumen se koristio za brtvljenje zidova i podova, te za spajanje opeka.

• U Mezopotamiji se gradilo u velikom mjerilu s materijalom malih dimenzija.

• Osnovni konstruktivni element je luk. Luk omogućuje premošćivanje većih raspona i stvaranje prostranih unutarnjih prostora.

• Matematičko promišljanje Sumerana dovelo je do konstrukcije luka sa zaglavnim elementom.

• Upotrebom luka oblikovali su se svodovi. Svodovi su omogućili izgradnju monumentalnih građevina, kao što su palače i hramovi.

• Svođene prostorije bile su uske sa zidovima velike debljine.

• Mezopotamija je svojom svodovima podarila svijetu bogatiji princip natkrivanja prostora; lažni svod ili strop.

• Grad je postao sjedište uprave, mjesto proizvodnje, centar trgovine, prometno čvorište, te mjesto kultnih slavlja. Gradovi su bili okruženi zidinama radi zaštite od neprijatelja.

• Gradile su se gradske zidine (zaštita od neprijatelja). Zidine su bile visoke i masivne, s kulama i bedemima.

• Nipur:

  • Prvi velegrad i najvažnije političko središte Mezopotamije oko 3000. g. pr. Kr.

  • Plan grada Nipura na glinenoj pločici najstariji je sačuvani plan grada na svijetu (oko 1500. g. pr. Kr.). Ovaj plan pruža vrijedne informacije o urbanističkom planiranju i arhitekturi drevnog Nipura.

• Ur:

  • Gradska četvrt (2000. g. pr. Kr.).

  • Guste stambene četvrti sadržavale su nepravilne ulice bez čvrstog načela reda. Urbanistički kaos bio je karakterističan za mnoge mezopotamijske gradove.

  • Varirajuće širine ulice i proizvoljni tok nisu bile prikladne za veći promet.

  • Uglovi kuća bili su zaobljeni kako bi se promet lakše odvijao.

  • Ulice su bile opremljene primitivnom kanalizacijom (jarkom) i rijetko su bile popločene.

  • Stambena struktura bila je protkana manjim hramovima.

  • Privatni stambeni posjedi mijenjali su svoje oblike zbog nasljeđivanja ili prodaje.

• Kuća u Uru:

  • Prema ulici bila je u potpunosti zatvorena. Zatvoreni izgled kuće osiguravao je privatnost i zaštitu od vanjskih utjecaja.

  • Ulaskom u kuću, prvo bi se pristupilo u manji predprostor.

  • Osnovni koncept introvertirane kuće sastojao se od otvorenog unutarnjeg dvorišta oko kojeg su grupirane izduljene pravokutne prostorije. Dvorište je bilo središte obiteljskog života.

  • Dvorište je bilo mjesto za domaćinstvo i obrt, te glavna komunikacija u kući.

  • Omogućavalo je prodiranje svjetlosti i zraka.

  • Sadržavalo je kuhinjsku peć i bilo je popločeno, te je zajedno s kupaonicom imalo provedenu kanalizaciju.

  • U prizemlju se nalazila i glavna prostorija za primanje gostiju, otvorena prema dvorištu te nasuprot ulazu (često orijentirana na JZ).

  • U njoj bi se dogovarali poslovi, zajednički objedovalo te bi se održavale obiteljske svečanosti.

  • Kućama se često dograđivao još jedan kat na kojemu su se nalazile prostorije za dnevni boravak i spavaonice.

  • Koncept komunikacije u prizemlju preseljen je i na kat gdje je galerija okruživala dvorište i povezivala prostorije.

  • Krovovi kuće više su štitile od sunca nego od kiše.

• Palača u Ešnuni:

  • Palača je bila proširena, tj. multiplicirana kuća.

  • U palači su se nalazila velika dvorišta oko kojih su bila grupirani izduljeni i mračni prostori.

  • Postojala su dvorišta za službeni život gospodara, dvorište za harem, dvorište za poslugu s kuhinjom i servisnim prostorijama te dvorište malog svetišta.

• Hram:

  • Doživljavan kao kuća božja (prostor gdje borave bogovi). Hramovi su bili središta religijskog života i političke moći.

  • Prisutnost bogova simbolizirana je kultnom skulpturom.

  • Svećenici su interpretirali znakove. Svećenici su imali važnu ulogu u društvu, tumačeći volju bogova i obavljajući rituale.

  • Pripadnici zajednice osobno su se povezivali s bogovima kroz ispunjenje vlastitih obaveza prinošenja žrtvi.

  • Hramovi su bili ključno mjesto u gradovima, služili su za pohranu darova za gradske bogove, viškova hrane i obrtničkih proizvoda.

  • Viškovi su se redistribuirali kao provizija specijaliziranim radnicima ili su mijenjani za sirovine koje nisu bile dostupne.

  • U osnovnoj formi hram je bio identičan kući s dvorištem.

  • Od kuće se razlikovao većom pravilnošću, bogatstvom dekora i postavom oltara.

  • Manja su svetišta i prostor za stanovanje svećenika bili organizirani oko tog otvorenog dvorišta.

  • Ulaz u prostor svetišta bio je okomito postavljen na uzdužnu os samog prostora.

• Zigurat:

  • Umjetna planina, stepenasti toranj karakterističan za Mezopotamiju. Zigurati su bili najimpozantnije građevine u mezopotamijskim gradovima.

  • Svaka naredna stepenica bila je manja od one prethodne, te su tako oblikovane terase.

  • Svaka terasa bila je povezana rampama.

  • Uglovi zigurata bili su orijentirani prema stranama svijeta. Orijentacija zigurata prema stranama svijeta imala je simboličko značenje.

  • Pretpostavlja se da su postojala svetišta na vrhu zigurata.

  • Zigurati nisu bili mjesto za javno štovanje bogova ili ceremonije.

  • Samo se svećenicima dozvoljavao pristup.

  • Neki znanstvenici smatraju kako se vjerovalo da su zigurati bili stvarni stambeni prostori bogova.

  • Svaki zigurat bio je dio većeg kompleksa s hramovima.

  • Imao je iznimno veliko simboličko značenje, njime je stvorena sveta planina u nizinskom području te se demonstrirala moć.

  • Osiguravali su bijeg pred poplavom, te su pružali sigurnost.

Sumer i Akad

• Uruk:

  • Bijeli hram (3500-3000. g. pr. Kr.).

    • Jedno od najstarijih svetišta u Uruku.

    • Nalazio se na umjetnom brijegu na visini od 12 m.

    • Brijeg nepravilnog tlocrta imao je zakošene bočne stranice obložene opekom s kontraforima.

    • Na sjeveru se nalazila pomoćna široka kvadratna platforma.

    • Dominantni prostorni element hrama bila je izdužena pravokutna dvorana, flankirana nizom manjih sekundarnih prostora.

    • U dvorani se nalazio uzdignuti podij u sjevernom uglu dok se u sredini nalazio stol za prinos darova.

    • Glavni ulaz bio je postavljen asimetrično na dužoj strani hrama, okomito na uzdužnu os glavne dvorane (time su korisnici pristupom u prostor subordinirani istome).

    • Osnovna dekoracija dvorane i vanjskih zidova sastojala se od plitkih kontrafora.

    • Uspinjanje na umjetno brdo prema hramu započelo je na JI dugačkim potezom stuba.

• U Mezopotamiji zidovi od nepečene opeke nekih važnih prostornih oblika često su bili oblagani elementima kao što su pečeni glineni stošci umočeni u boju. Ovi stošci su stvarali mozaike koji su ukrašavali zidove i davali im boju.

• Zigurat u Uru (2100. g. pr. Kr.):

  • Sastojao se od 3 terase i svetišta na vrhu.

  • Svaka naredna terasa bila je uža.

  • Tlocrtno je bio pravokutan, a uglovi su bili orijentirani prema stranama svijeta.

  • Katovi su se razlikovali po veličini i po simbolici (boji).

    • Crna boja donje terase simbolizirala je podzemlje.

    • Crvene terase simbolizirale su zemlju.

    • Plava boja gornje terase sa svetištem sa zlatnom kupolom predstavljala je nebo sa suncem.

  • Jezgra zigurata od nepečene opeke obložena je pečenom opekom u sloju bitumena.

  • Zidovi imaju nagib prema središtu i raščlanjeni su širokim i plitkim kontraforima, te sadrže drenažne otvore za oborinsku vodu.

  • Uspinjanje je bilo omogućeno otvorenim monumentalnim stubištem.

  • Početna 3 kraka (2 zrcalno simetrična, okomita na glavnu os i jedan u glavnoj osi zigurata) bila su poduprta pravokutnom dogradnjom.

  • Krakovi su se sastali u ulaznom paviljonu od kuda je uspon nastavljan srednjim krakom u glavnoj osi građevine do najviše platforme.

Starobabilonsko carstvo

• Iščali: hram božice Ištar (19-18. st. pr. Kr.):

  • Unikatni primjer arhitekture iz starobabilonskog razdoblja.

  • Velika kompleksna građevina u kojoj se štovala božica Ištar.

  • Izgrađen je na uzdignutoj platformi te se sastojao od 3 jedinice.

  • Svaku je oblikovao hram s vlastitim dvorištem i pripadajućim sekundarnim prostorijama.

  • Jedinice su bile vješto ujedinjene u skladnu i grandioznu arhitektonsku kompoziciju oko glavnog dvorišta.

  • Zapadna kompozicija (jedna trećina kompleksa) bila je na višoj razini te se sastojala od hrama božice Ištar, otvorenog dvorišta i riznice.

  • Svetištu se moglo pristupiti ili stubama s ulice u glavnoj osi te zapadne kompozicije ili stubama iz glavnog velikog dvorišta, okomito na os zapadne kompozicije.

  • Sjeverno od glavnog dvorišta nalaze se 2 manja dvorišta s pomoćnim svetištima.

  • U jedno od dva pomoćna svetišta također se može pristupiti s ulice, dok je ulaz u drugo svetište realiziran na tradicionalan način s pristupom pod pravim kutom na uzdužnu os jedinice.

  • Svi glavni ulazi bili su flankirani tornjevima s užebljenjima i time monumentalizirani.

  • Hram u kojem se jasno može iščitati princip korištenja glavne osi kojom su povezani dvorište i cela hrama predstavlja novo razdoblje monumentalne arhitekture Mezopotamije.