Geografija Sjeverne Europe

Geografski položaj i pomorska povezanost Sjeverne Europe

• Povijesni položaj: Prije doba velikih geografskih otkrića, Sjeverna Europa smatrala se udaljenim, rubnim i izdvojenim dijelom kontinenta.
• Društveno-kulturni razvoj: Specifičan položaj rezultirao je sličnim povijesnim razvojem, zajedničkim kulturnim značajkama i ranom društveno-gospodarskom povezanošću.
• Orijentacija na more: Zbog oskudne i oštre prirodne sredine, stanovništvo je povijesno bilo upućeno na more, što je uključivalo i traženje prilika u prekomorskim krajevima.
• Suvremena povezanost: Danas je regija integrirana u svjetske gospodarske tokove, pri čemu more i pomorske veze imaju ključnu ulogu.
• Mora i oceani:     * Atlantski ocean: Regija leži uz njegove rubove.     * Pripadajuća mora: Norveško more, Sjeverno more i Baltičko more.     * Sjeverni rub: Otvorena je prema Arktičkom oceanu (Grenlandsko more i Barentsovo more), koji postaje sve važniji u gospodarskom, ekološkom i znanstvenom smislu.
• Morski prolazi i tjesnaci:     * Skagerrak i Kattegat.     * Dresund, Veliki Belt i Mali Belt.
• Kielski kanal: Prokopan je $1895.$ godine; postao je najpovoljnija pomorska veza za baltičke zemlje i jedan od najprometnijih kanala u svijetu.

Geološka građa i reljefne značajke

• Stijenska podloga: Sjevernu Europu grade prastare i stare stijene.
• Ruska platforma: Prastara osnova prekrivena mladim naslagama Istočnoeuropske nizine koja izlazi na Baltičko more (Estonija, Latvija, Litva).
• Baltički štit: Obuhvaća najveći dio Skandinavskog poluotoka uz Baltičko more (Finska i Švedska) gdje su izložene najstarije stijene kontinenta.
• Staro gorje: Skandinavsko gorje u priatlantskom dijelu poluotoka (Norveška). Bogato je rudama, posebno visokokvalitetnom željeznom rudom.
• Island: Specifičan otok građen isključivo od vulkanskih stijenja.     * Nastanak: Na granici razmicanja litosfernih ploča dugotrajnim izbijanjem magme (koja se na površini naziva lava).     * Vulkanizam: Nekoliko desetaka djelatnih vulkana.     * Prateće pojave: Topla i sumporovita vrela te gejziri.
• Vodni resursi: Regija obiluje vodom, tekućicama i jezerima. Skandinavsko gorje na zapadu ima kratke i strme tekućice s velikom vodnom snagom.

Utjecaj ledenoga doba na reljef

• Centar zaleđivanja: Sjeverna Europa bila je središte zaleđivanja tijekom ledenoga doba.
• Debljina leda: Nad Botničkim zaljevom ledeni pokrov bio je deblji od $3\,km$.
• Morene: Led je grebao podlogu i nakupljao stijenje različite veličine koje je nakon povlačenja leda (prije otprilike $12\,000$ godina) ostalo u morenama.
• Ledenjačka jezera: Udubljenja nastala radom leda danas su ispunjena brojnim jezerima, što je najočitije u Finskoj.
• Fjeldovi: Valovite visoravni u višim predjelima Skandinavskog poluotoka, česte u Norveškoj.
• Fjordovi: Nastali su kada su ledenjaci (ledene "rijeke") produbljivali riječne doline prema moru. Nakon otapanja leda i podizanja razine mora, te su doline preplavljene, tvoreći dugačke, uske zaljeve strmih strana.
• Ostatci leda: Manji ledenjaci u Norveškoj i islandska ledena kapa na većim visinama.

Klima i vegetacija

• Čimbenici klime: Geografska širina, raspodjela kopna i mora, nadmorska visina, prevladavajuća zračna strujanja i tople morske struje.
• Golfska struja: Ogranci ove struje dopiru do obala Sjeverne Europe. Iako je daleko od izvora, toplija je od sjevernog Atlantika, čime sprječava zaleđivanje južnih obala Islanda i Norveškog mora.
• Tipovi klime:     * Umjereno topla vlažna klima: Danska, jug Skandinavskog poluotoka, usko priobalje Norveške i jug Islanda.     * Vlažna snježno-šumska klima: Najveći dio regije; prema sjeveru postaje oštrija.     * Snježne klime (klima tundre): Krajnji sjever Europe, veći dio Islanda i najviši dijelovi Skandinavskog gorja.
• Zamrzavanje Baltika: Baltičko more je plitko i do njega ne dopiru ogranci tople struje, pa su sjeverni dijelovi (Botnički i Finski zaljev) zaleđeni od listopada do ožujka.
• Biljne zajednice:     * Tajga: Prostrani pojas vazdazelenih šuma u području snježno-šumske klime (Švedska, Finska, Skandinavsko gorje).     * Tundra: Mahovine i lišajevi prilagođeni trajno zaleđenom tlu (permafrost) koje onemogućuje rast drveća. Ljeti nastaju močvare i rojevi komaraca.
• Zemlja ponoćnog sunca: Sjeverno od sjeverne polarnice zimi Sunce tjednima ne izlazi, dok ljeti ne zalazi.

Demografske i društvene karakteristike

• Gustoća naseljenosti: Najrjeđe naseljena europska regija s prosječno $23\,stan./km^2$.
• Razmještaj: Najgušće su naseljeni jug Finske, južni dio Skandinavskog poluotoka, danski otoci i poluotok Jylland zbog povoljnije klime. Većina glavnih gradova je na obali.
• Kategorizacija država:     * Nordijske države: Norveška, Švedska, Finska, Danska i Island. Povezane poviješću i kulturom; visokorazvijene.     * Baltičke države: Estonija, Latvija i Litva. Povezane prošlošću unutar Sovjetskog Saveza i priključenjem Europskoj uniji $2004.$ godine.
• Životni standard: Nordijske države imaju jedan od najviših standarda na svijetu (visoki dohodak, zdravstvena zaštita).
• Migracije:     * Useljavanje: Švedska i Norveška privukle su useljenike zbog potrebe za radnom snagom.     * Iseljavanje: Baltičke države su nakon osamostaljenja imale val iseljavanja (Rusa, Bjelorusa, Ukrajinaca). Rusi i dalje čine oko $20\,\%$ stanovništva u Estoniji i Latviji.
• Prirodna kretanja: Mladi useljenici podigli su rodnost u nordijskim zemljama, dok baltičke države bilježe prirodni pad.

Gospodarstvo i prirodna bogatstva

• Poljoprivreda:     * Ograničena oštrom klimom i nedostatkom plodnog tla. U Norveškoj i Islandu neplodno je oko $3/4$ zemljišta.     * Danska: Poljoprivredni lider; obrađeno više od polovice površine, visoka učinkovitost, uzgoj mliječnih krava i žitarica.     * Kulture: Ječam, raž (otporni na hladnoću), krumpir.     * Stočarstvo: Važnije od poljodjelstva (mliječno govedarstvo na jugu, ovce u hladnijim krajevima, sobovi na krajnjem sjeveru).
• Ribarstvo: Iznimno važno zbog bogatstva mora. Glavne vrste: bakalar i sleđ. Prerada uključuje konzerviranje, sušenje i mljevenje u brašno.
• Šumarstvo: Švedska ($2/3$ površine) i Finska ($3/4$ površine) su šumski predvodnici, baza za razvijenu drvnu industriju.
• Energetika:     * Hidroenergija: Osnova industrije u Norveškoj, Švedskoj i Islandu.     * Nafta i plin: Podmorje Sjevernog mora (Norveška ima najveće zalihe, važno i za Dansku).     * Obnovljivi izvori: Nordijske i baltičke zemlje ubrzano uvode održive izvore.     * Specifičnosti Baltika: Manjak vlastitih energenata (osim naftnih škriljavaca u Estoniji). Litva je $2009.$ ugasila nuklearnu elektranu.
• Industrija i rudarstvo:     * Kiruna (Švedska): Svjetski poznata nalazišta željezne rude za proizvodnju čelika.     * Finska: Krom i bakar.     * Norveška: Petrokemijska industrija.     * Visoka tehnologija: Proizvodnja papira, namještaja (Švedska) i metaloprerađivačka industrija.

Pregled država i gradova

• Norveška: Najsjevernija, najrazvedenija obala u Europi. Gradovi: Oslo (glavni), Bergen, Trondheim, Stavanger (petrokemija), Narvik (luka na sjeveru).
• Švedska: Najveća i najmnogoljudnija država poluotoka. Gradovi: Stockholm (glavni), Göteborg (glavna luka), Malmö (ishodište za trajekte). Jezera: Vänern i Vättern.
• Finska: Zemlja jezera i tajgi. Gradovi: Helsinki (glavni), Turku, Tampere.
• Danska: Poluotok Jylland i otoci. Samoupravni teritoriji: Farski otoci i Grenland. Glavni grad: Kopenhagen.
• Island: Najrjeđe naseljen ($330,000$ stanovnika na površini dvostrukoj od Hrvatske). Glavni grad: Reykjavik (više od $1/3$ stanovništva).
• Estonija: Između Riškog i Finskog zaljeva. Glavni grad: Tallinn. Jezero: Peipsi (Čudsko).
• Latvija: Smještena uz Riški zaljev. Rijeka: Daugava (Zapadna Dvina). Glavni grad: Riga (centar industrije).
• Litva: Najveća i najgušće naseljena baltička država. Glavni grad: Vilnius (unutrašnjost, prometno križište). Luka: Klaipeda (ne zaleđuje se).