AVANGARDA

AVANGARDA

(1910. - 1930.)

avangardni pokreti

  1. FUTURIZAM

  • Italija, 1909.

  • manifest: Futuristički manifest - Filippo Tommaso Marinetti

  • najznačajniji predstavnici: Filippo Tommaso Marinetti

  • tematika: tehnika, strojevi, brzina

  • obilježja izraza: odbacivanje tradicije, okrenutost budućnosti, inovacije u pjesničkom jeiku

  • ključni pojmovi: pobuna

  • značenje termina: futurizam - budući

  • listić: traži se umjetnost primjerena novom vremenu (doba tehnike, strojeva, brzine)

  1. FUTURIZAM

  • Rusija, 1912.

  • manifest: Pljuska društvenom ukusu - Vladimir Vladimirovič Majakovski

  • najznačajniji predstavnici: Vladimir Vladimirovič Majakovski i Velimir Hljebnikov

  • tematika: tehnika, strojevi, brzina

  • obilježja izraza: odbacivanje tradicije, okrenutost budućnosti, inovacije u pjesničkom jeiku

  • ključni pojmovi: pobuna

  • značenje termina: futurizam - budući

  • listić: traži se umjetnost primjerena novom vremenu (doba tehnike, strojeva, brzine)

  1. EKSPRESIONIZAM

  • Njemačka i Austrija, 1910.-1925.

  • manifest: “Govor posvećen budućnosti”

  • najznačajniji predstavnici: Georg Heym, Georg Trakl, Franz Werfel, Gottfried Benn

  • tematika: grad, rat, bolest, smrt

  • obilježja izraza: umjetnik izražava duhovnu stvarnost, automoniju boje, antimimetičko

  • ključni pojmovi: krik (predosjećaj nadolazećeg užasa), ekspresija

  • značenje termina: ekspresija - izraz čovjekove unutrašnje stvarnosti

  • listić: u djelima se izražava nemir, tjeskoba i krik, zagovara se antimimetičko načelo, autonomija boje i sažet izraz

  1. DADAIZAM

  • Zurich, 1916.

  • manifest: “Dadaistički manifest” Tristan Tzara

  • najznačajniji predstavnici: Tristan Tzara

  • tematika: besmisao, antiumjetnost

  • obilježja izraza: paradoks, crni humor, nepostojanje smisla

  • ključni pojmovi: -

  • značenje termina: dada - dječje tepanje

  • listić: negiranje svih vrijednosti, ukljućujući i umjetnos; paradoks, tehnika kolaža i crni humor

  1. NADREALIZAM

  • Francuska, 1920.

  • manifest: “Manifest nadrealizma” Andre Breton 1924.

  • najznačajniji predstavnici: Andre Breton, Paul Eluard, Louis Aragon

  • tematika: snovi, sjećanja, slutnje

  • obilježja izraza: automatsko pisanje, sloboda nizanja asocijacija, spajanje nespojivog

  • ključni pojmovi: -

  • značenje termina: nadrealizam (fran.) -. dimenzija iznad stvarnosti

  • listić: zalaganje za automatski rukopis, bilježenje spontanog tijeka misli, asocijacija i slika koja se javlja u posebnim psihičkim stanjima

Frank Kafka

  • rođen i živio u Pragu u židovskoj obitelji

  • umro od tuberkuloze

  • Max Brod - najbolji prijatelj

  • pripovjetke:

    • Preobražaj (1915.)

    • Osuda

    • Umjetnik u gladovanju

  • romani:

    • Proces

    • Dvorac

    • Amerika

    • Pisma Mileni

  • kafkijanska atmosfera

  • obilježja Kafkine poetike;

    • estetika šoka

    • škrt izraz

    • sklonost detaljima

Preobražaj

  • kompozicija: 3 djela

    • 1. temeljni motiv: preobrazba

    • 2. temeljni motiv: ranjavanje

    • 3. temeljni motiv: smrt

  • književna vrsta: moderna pripovjetka

  • magijski realizam - proza u kojoj se fantastika isprepliće sa stvarnošću

  • tehnika mentalnog šoka - početak pripovjetke pripovjeda o nestvarnom kao da je sasvim moguće

  • afkijanska atmosfera - osjećaj straha i otuđenosti

  • preobrazba je nepotpuna - fizički se preobrazi u kukca ali ima i dalje svjest čovjeka

  • 3 stadija preobrazbe:

  1. fizička preobrazba

  2. nemogućnost komunikacije

  3. gubi vid

fabula

  1. Gregor se pretvara u kukca

  2. Gregor propušta jutarnji vlak

  3. prokurist provjerava zašto Gregor nije došao na posao

  4. Gregor otključava vrata zubima

  5. Majka i sestra iznose stvari iz Gregorove sobe

  6. Gregor tijelom zaklanja sliku

  7. otac udara Gregora nogom

  8. Otac Gregora gađa jabukama

  9. dolazak podstanara

  10. Gregora privlači sestrino sviranje

  11. Gregorova smrt

  12. služavka obavještava obitelj o Gregorovoj smrti

  13. obitelj odlazi u prirodu

EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ

(1914.-1928.)

  • početak Prvog svjetskog rata

  • pojava zbirke “Hrvatska mlada lirika”

  • nova generacija pjesnika

  • Fran Galović, Ivo Andrić, Tin Ujević, Janko Polić Kamov

  • uzor im je A. G. Matoš i Vladimir Vidrić

  • njeguju kult forme (sonet) i pejzažnu tematiku

  • atentat na hrvatske poslanike u beogradskoj Narodnoj skupštini

  • do početka drugog razdoblja hrvatske književnosti

POETIKA

  • nova generacija književnika:

    • Ulderiko Donadini

      • zalaže se za potpunu slobodu stvaralačkog čina

    • Antun Branko Šimić

      • zagovara estetiku ružnoće

    • Miroslav Krleža

      • osporava tradiciju

      • ljepota je bitak umjetnosti

      • bori se za slobodu stvaralačkog čina

  • pobunili se protiv;

    • estetike ljepote

    • svih kanona i pravila u oblikovanju književnoga teksta

    • tradicije

  • temeljni pojmovi:

    • strah, pobuna, krik

  • u poeziji dominantni motivi:

    • grad, patnja, siromaštvo, rat, smrt

  • izraz je oslobođen svih pravila koje je nametnula tradicija

  • dominira slobodni stih

EKSPRESIONISTIČKI ČASOPISI

  1. Ulderico Donadini “KOKOT” 1916.

  • kokot - borbena ptica koja najavljuje novi dan

  1. Antun Branko Šimić “VIJAVICA” 1917. i “JURIŠ” 1919.

  • zahtjev za potpunim prekidom s tradicijom i odbacivanje estetike ljepote

  1. Miroslav Krleža i August Cesarec “PLAMEN” 1919.

  • Miroslav Krleža “Hrvatska književna laž” - obračunava se s hrvatskom literarnom tradicijom u cjelini, posebno Gajevim ilirizmom

SUKOB NA KNJIŽEVNOJ LJEVICI

  • lijevo orijentirani pisci okupljaju se oko dvije suprotne estetike:

  • 1. zagovornici socijalne literature

  • 2. zagovornici modernističke poetike

  • završilo Krležinim člankom “Dijalektički antibarbarus” 1939. časopis “Pečat”

ANTUN BRANKO ŠIMIĆ

  • poezija:

    • središnje centrirana - grafički oblikovana

    • škrtost izraza - odbacivanje opisivanja, eliptični izraz (rečenica sažeta na najbitnije)

    • dojam krika

    • ekspresionistički i egzistencijalni motivi: ljubav, smrt, tijelo, zvijezde, Bog, siromaštvo

    • simbolika boja

      • crna - zlo, ništavilo

      • plavo - uzvišenost, samoća

      • bijela - mir, spokoj

      • žuta - nečistoća

      • crvena - uznemirujuća

    • slobodni stih

    • nejednaka duljina stihova - tvorac slobodnog stiha

    • nema interpunkcijskih znakova - sloboda pjesničkog izražavanja

  • pjesme:

  • Pjesnici     

    • doživljaj pjesnika - metafora čuđenja i treptaja

    • motiv preobraženja: pjesnik svoje čuđenje pretvara u pjesmu

    • pjesnici su čuđenje u svijetu

  • Moja preobraženja

    • tema: pjesnik i pjesništvo

    • kršenje pravopisne norme

    • govori o svojim dnevnim preobraženjima

    • motiv preobrazbe: pjesništvo preobražava pjesnika u zvjezdu

    • O bože daj me umorna od mijena preobrazi u tvoju svjetlu nepromjenjivu i vječnu zvijezdu

  • Opomena

    • motiv preobrazbe: preobraženje života u smrt

      • preobraženje smrti u zvijezdu

    • Na svom koncu Mjesto u prah Pređi sav u zvijezde

  • Smrt i ja

    • smrt je sastavni dio života, samo jedan oblik života

    • motiv preobraženja: preobraženje života u smrt

  • Hercegovina

    • motiv preobrazbe: osjetilna stvarnost u pjesnikovoj svjesti preobražava se u ekspresiju u duhovnoj stvarnosti

    • Iz tame u me gleda nekoliko svijetlih bijelih prozora; ko nekoliko bijelih svečanih časova iz crnog života ljudi

Luigi Pirandello: “Šest osoba traži autora”

  • talijanski pripovjedač i dramatičar

  • dobitnik Nobela

  • njegove drame su u ciklusu “Gole maske”

  • začetnik egzistencijalističke književnosti i teatra apsurda

  • ukida 4. zid

  • temeljni osjećaji likova:

    • otac - grižnja savjesti

    • majka - bol

    • pastorka - osveta

    • sir - prezir

  • Pirandellov relativizam - konačne istine nema jer svatko svjeruje u svoju istinu

    • pozornica je mjesto gdje se odvija stvarna životna drama, a stvarni život je gluma

  • Pirandelizam - ljudi su osuđeni na glumu i na skrivanje iza društvenih maski, osobnost je svedena na ulogu a društvo na kolektivnu glumu, stoga pojedinac ne može spoznati sebe i svoj vlasitit identitet