Liberalne_demokracije
Obilježja liberalne demokracije
-liberalizam – jednakost, opće pravo glasa, privatno vlasništvo, sloboda govora, sekularnost
-demokracija
-tržišno gospodarstvo – privatna inicijativa poduzetnika
-socijalisti, laburisti (miroljubiva borba za radnička prava) → komunisti (revolucija)
Velika Britanija
-vodeća kolonijalna sila, vrhunac teritorijalnog obujma 1921.
-pobune: -1919. Indija (masakr u Amritsaru)
-počinju mirni prosvjedi Mahatme Gandija u Indiji
-1916. Uskršnji ustanak u Irskoj
-1918. pobjeda stranke Sinn Fein na izborima – zalažu se za irsku neovisnost
-1919.-1921. Irski rat za neovisnost
→ 1922. Slobodna Država Irska
-1917. Balfourova deklaracija
→ naseljavanje Židova u Palestini
→ Židovsko-arapski sukob 1920. – 1948.
-globalno jest, ali nije više industrijska i vojna sila broj 1
-oslabile metalurgija, tekstilna industrija, brodogradnja
-jačanje laburističke stranke – 1923. pobjeda na izborima
-smjenjuju se na vlasti s konzervativcima
Francuska
-gospodarski oporavak (Citroen, Peugeot, Renault)
-koalicijske vlade konzervativaca i umjerene ljevice (Radikalna i socijalističke stranke)
→ nestabilna politička situacija – 1920.-1940. 33 vlade
-okupacija Ruhra 1923.
-ministar vanjskih poslova Aristide Briand
→ blaga politika prema Njemačkoj (1926. primljena u Ligu nacija)
→ 1928. Briand-Kellogov pakt – potpisivanjem ugovora „zabranjen rat“ – potpisale 54 zemlje
-Maginotova linija – početak gradnje 1930.
Njemačka
-protiv države:-komunisti → boljševička revolucija
-nacionalisti → povratak carstva
-ratne reparacije
→ 1922. inflacija
→ Njemačka ne može plaćati reparacije
→ siječanj 1923. francuska okupacija Ruhra
→ 1923. vrhunac inflacije
→ uništene ušteđevine, visoke cijene
-1924. smanjenje njemačkih reparacija → 5 godina snažnog gospodarskog napretka
-1926. Njemačka primljena u Ligu nacija
-kancelar i ministar vanjskih poslova Gustav Stresemann – jačanje vanjskopolitičkog položaja Njemačke
-1926. Nobelova nagrada za mir Stresemannu i Briandu
Sjedinjene Američke Države
-najmoćnija država svijeta nakon Prvog svjetskog rata
-potrebe vojske → porast industrije
-„laisser faire“ („pustite neka svatko radi što hoće“) – ekonomski pristup 20-ih godina
→ snažan gospodarski rast u liberalnim demokracijama
-sustav tekuće vrpce (H. Ford) → široka upotreba
→ masovna prodaja radija, telefona, usisavača
→ obročno plaćanje
→ stvara se američko potrošačko društvo
-segregacija Afroamerikanaca – zakonski omogućeno pravo glasa, ali u praksi sputavano
-1919. prohibicija → prodaja na crno → rast mafije (Al Capone)