BIOLOGIJA - knowt

BIOLOGIJA-znanost o životu

KARAKTERISTIKE ŽIVIH BIĆA

stanična građa
homeostaza
podražljivost
metabolizam
rast i razvoj
razmnožavanje
rađanje i umiranje

STANIČNA GRAĐA

svako živo biće sastoji se od barem jedne stanice

PROKARIOTI-nemaju staničnu jezgru

EUKARIOTI-imaju staničnu jezgru

HOMEOSTAZA-održavanje svih parametara u organizmu

PODRAŽLJIVOST-reagiranje na podražaje

METABOLIZAM-zajednički naziv za sve procese u organizmu

RAST I RAZVOJ

Povećanje broja stanica povećanje broja stanica i složenost organizma

RAZMNOŽAVANJE

spolno nespolno

SPOLNO

Potomci međusobno slični roditeljima
Bolja prilagodljivost

NESPOLNO

Potomci su identični

EVOLUCIJA-proces postupnog mijenjanja organizma i preživljavanja bolje prilagođenih jedinki

TARDIGRADE- „dugoživci“

Nazivaju se još i „vodeni medvjedići“
0,1mm – 1,5mm
Žive gotovo u svim staništima
Mogu preživjeti temp. Od -270 C do 150C
Mogu preživjeti bez hrane i vode 30 godina

AKSOLOTL „meksička hodajuća riba“

Cijeli život živi u stadiju ličinke
Ima mogućnost regeneracije udova i organa

BAKTERIJA DEINOCCULUS RADIODURANS

Ekstremofil-može preživjeti u ekstremnim uvjetima
Može preživjeti zračenje od 1500 graya(mjerna jedinica za zračenje) – 5 graya ubije čovjeka
Može popraviti svoju DNA stanicu

SMRZNUTI I PONOVNO OŽIVJELI

BESMRTNA MEDUZA

Veličine 0,5 cm
Živi u Sredozemnom moru
Kada jedinka dosegne vrhunac rasta i razvoja, vraća se na početak, tj. „pomlađuje se“
Ne može umrijeti od starosti, jedino ako ju nešto pojede ili se razboli

ŽIVOT LJUDI

Početak života-vjerojatno odmah nakon oplodnje
Rast i razvoj do 25. g., od tada starenje
Životni vijek ovisi o čimbenicima: resursi, klima, medicina

ORGANIZACIJSKE RAZINE ŽIVOG SVIJETA

stanica – najmanja gradivna jedinica

tkivo

organ

organski sustav

organizam(jedinka)

populacija

-vrsta- skup jedinki koje su slične i mogu se međusobno razmnožavati

-biološka zajednica(biocenoza)- skup populacija na nekom području

-stanište(habitat, biotop)-područje posebnih geografskih karakteristika na kojem obitavaju vrste

POZNATI ZNANSTVENICI

Robert Hooke-osmislio riječ „stanica“
Antonie van Leeuwenhoek-„otac mikrobiologije“
Francesco Redi-prvi dokazao da crvi potječu iz jajašca muha, „otac moderne parazitologije“
Charles Darwin-autor prve moderne teorije o evoluciji živih bića pomoću koncepta razvijanja svih oblika života procesom prirodnog odabira, „darwinizam“, „otac evolucije“
Theodor Schwann-postavlja staničnu teoriju koja kaže da su sva živa bića građena od stanica
Louis Pasteur-otkrio da organizam može nastati samo od već postojećeg organizma, uveo nazive „aerobni i anaerobni“, otkrio proces pasterizacije-metoda kojom se hrana zagrijava na visokoj temperaturi kako bi se ubili mikroorganizmi

GRANE BIOLOGIJE

Ekologija-proučava odnose između organizama u ekosustavu
Mikrobiologija-proučava mikroorganizme
Stanična biologija-proučava stanice
Molekularna biologija-proučava molekularne procese u organizmu
Biologija čovjeka-proučava čovjeka
Evolucijska biologija-proučava evoluciju
Zoologija-proučava životinje
Botanika-proučava biljke
Mikologija-proučava gljive
Genetika-proučava nasljeđivanje

SISTEMATIKA

Grana biologije koja istražuje raznovrsnost organizma i njihove međusobne veze
Carl Linne-„otac sistematike“
Binarna nomenklatura-davanje imena na latinskom, ime se sastoji od dvije riječi
Prva opisuje rod(imenica) a druga vrstu(pridjev)
Imena vrste pišu se u kurzivu ili podcrtano
Na kraju se piše prvo slovo znanstevnika koji je vrstu otkrio
Pinna nobilis P.

CARSTVO

KOLJENO

RAZRED

RED

PORODICA

ROD

VRSTA

CARSTVA

ŽIVOTINJE

KRALJEŽNJACI BESKRALJEŽNJACI

BILJKE-stvaraju kisik-mahovine, papratnjače golosjemenjače, kritosjemenjače

GLJIVE- saprofiti i paraziti, razlažu uginule organizme

PROTISTI-heterotrofni-papučica, omeba-autotrofni-alge, jednostanični i vipestanični

BAKTERIJE-orave bakterije sa svim dijelovima stanice, najbrojniji organizam na Zemlji, neke su korisne a neke su štetne

ARHEJE-prabakterije, žive u ekstremnim uvjetima , vrlo stara skupina

Autotrofi-sami sebi proizvode hranu

Heterotrofi-uzimaju hranu iz okoliša

Saprofiti-razlažu uginule organizme

ISTRAŽIVANJA U BIOLOGIJI

Znanstvena metoda: postupak u kojem dolazimo do novih otkrića postavljanjem pitanja na koja, koristeći se dosadašnjim znanjem, pokušavamo odgovoriti
Pokusom- pokušavamo dokazati točnost neke pretpostavke
Znanstevno istraživanje-svako istraživanje u kojem dolazimo do novih spoznaja

KORACI ZNANSTEVNOG ISTRAŽIVANJA

Postavi pitanje-informiraj se-oblikuj hipotezu-izvedi pokus-analiziraj rezultate-donesi zaključke

DIJELOVI ZNANSTEVNIG RADA

Naslov-ključni pojmovi samog rada.imena autora, adresa ustanove, font, veličina slova i prored su propisani
Uvod-navodi se cilj istraživanja, iznosi se početna hipoteza, objašnjavaju se pojmovi i koncepti
Materijali i metode-detaljan opis svih materijala i metoda
Rezultati

-detaljan opis prikupljenih podataka i njohova analiza

-prilažu se tablice i grafovi

Rasprava
Zaključak
Sažetak
Literatura

UVJETI KOJI OMOGUĆUJU ŽIVOT NA ZEMLJI

PLAVI PLANET

70% Zemlje prekriveno je vodom
Morska-96%, slatka-3%, zaleđena-10%
Život je nastao u vodi
Voda ima visoki toplinski kapacitet – sporo se hladi i sporo se zahrijava-ima stalne uvjete za život
Voda-otapalo

ATMOSFERA

Zemlja-jedini poznati planet s atmosferom
Sloj plinova oko Zemlje koji na okupu drži gravitaciju
Atmosfera-štiti od štetnog UV zračenja, zadržava toplinu i štiti od udara meteora
Sastav atmosfere – 78% dušik, 21% kisik i 1% ostali plinovi

BIOMOLEKULE

UGLJIKOHIDRATI

Izvor energije za sve organizme
Najpoznatiji i jedan od najjednostavnijih – glukoza
Fotositenski organizmi- stvaraju sami sebi glukozu, heterotrofni- uzimaju iz okoliša
Monomer-jedna molekula, dimer-dvije molekule….

POLISAHARIDI

Škrob-zalihe hrana u biljaka
Glikogen- oblik skladišta energije pohranjene u mišićima i jetri
Celuloza-gradi staničnu stijenku biljnih stanica

BJELANČEVINE(PROTEINI)

Građeni od aminokiselina(postoji ih 20)
Izgrađuju stanice
Nalazimo ih u mesu, ribi, mliječnim proizvodima

NUKLEINSKE KISELINE

DNA i RNA-nose genetske informacije