Povijest

Razvoj poljoprivrede u razvijenom srednjem vijeku doveo je do stvaranja poljoprivrednih viškova. Zbog toga više nije bilo potrebno da se svi bave poljoprivredom, što je omogućilo rast broja obrtnika i trgovaca.

  • Obrtnici

    • Među obrtnicima možemo pronaći razne profesije, kao što su:

    • kovači

    • zlatari

    • pekari

    • postolari

    • mesari

    • krojači

  • Ceh je udruženje obrtnika iste vrste. Cehovi su se brinuli o:
    a) količini, kvaliteti i cijeni robe
    b) naukovanju šegrta, koji uče zanat od iskusnijih majstora
    c) članovima u slučaju bolesti ili smrti, osiguravajući im određenu pomoć.

Svaki ceh imao je svoj statut (skup pravila), zaštitnika u obliku sveca, zastavu, pečat te pločice s oznakama na radionicama.

  • Gilda je udruženje trgovaca, koje je imalo sličnu funkciju kao ceh za obrtnike.

  • Sajam se održavao na blagdan sveca i uključivao je sudjelovanje običnih i putujućih trgovaca, kao i seljaka i obrtnika. Sajam je bio važan događaj za razmjenu robe i informacija.

Osmanlije u 15. stoljeću:

  • Osvojile Bosnu i Srbiju

  • Približile se Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu

Matija Korvin:

  • Uveo porez za sve staleže

  • Prikupio novac za osnivanje Crne armije

    • Prva stalna ugarsko-hrvatska vojska

    • Plaćena i uvijek dostupna

  • Osnovao sustav obrane:

    • Senjska kapetanija

    • Jajačka banovina

    • Srebrenička banovina

    • Cilj: sprječavanje daljnjeg prodora Osmanlija

Vladislav II. Jagelović:

  • Raspustio Crnu armiju

  • Oslabio sustav obrane

  • Povećanje osmanlijskih pljački

Emerik Derenčin:

  • Hrvatski ban

  • Krbavska bitka (1493):

    • Ubijeno/zarobljeno 13 tisuća hrvatskih vojnika

  • Mohačka bitka (1526):

    • Osmanlijsku vojsku predvodi Sulejman Veličanstveni

    • Vojska Ludovika II. Jagelovića bila nepotpuna

    • Rezultat: poraz i utapanje kralja

Posljedice:

  1. Ubijeno mnogo ugarskih vojnika

  2. Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo ostalo bez kralja

  3. Osmanlijama otvoren put za daljnja osvajanja

Arpadovići (12.-13. st.):

  • Prenose kraljevsko središte u Ugarsku

  • Vlast u Hrvatskoj obnašao ban, a povremeno i herceg (vojvoda)

    • Predstavnik kraljevske vlasti u Hrvatskoj, najčešće kraljev brat ili sin

  • Kraljevi poticali razvoj gradova -> u njima trgovina -> kralj zarađuje preko poreza

Slobodni kraljevski grad:

  • Grad oslobođen od feudalčeve vlasti, podređen direktno kralju

  • Povlastice:

    • Slobodna trgovina

    • Ubiranje poreza na trgovinu

    • Odabir gradske vlasti

    • Osobna sloboda stanovnika

    • Izbor sudaca

  • Dužni kralju plaćati porez i dati vojnike

  • Primjeri slobodnih kraljevskih gradova:

    • Varaždin (prvi)

    • Virovitica

    • Petrinja

    • Samobor

    • Jastrebarsko

Mongolsko Carstvo:

  • Utemeljio Džingis-kan

  • Proširio državu iz središnje Azije

  • U 13. st. Tatari (Mongoli) provaljuju u Europu; kralj Bela IV. bježi u Gradec

  • Izgled/opremu Tatara opisuje splitski povjesničar Toma Arhiđakon (13. st)

  • Zlatna bula (1242. g.):

    • Dokument, donio Bela IV. u znak zahvalnosti Gradecu (utočište)

    • Njime Gradec postao slobodni kraljevski grad

    • Ime -> bula: pečat pričvršćen na ispravi vladara ili crkvenih poglavara

Nakon smrti Ludovika II. prijestolje je ostalo prazno, a plemići biraju kralja:

  1. Mađari biraju Ivana Zapolju.

  2. Hrvati biraju Ferdinanda I. Habsburškog na Cetingradskom saboru 1527. godine (zbog obrane od Osmanlija, obećao uzdržavati vojsku u Hrvatskoj) -> Hrvatska postaje dio Habsburške Monarhije.

  • Sukobi za prijestolje.

Utvrda Klis:

  • Brani ju Petar Kružić i uskoci (vojnici koji uskaču i napadaju osmanske teritorije).

  • Godine 1537. utvrda je osvojena, a uskoci prebjegli u Senj.

Bitka kod Sigeta (1566. godine):

  • Osmanlije pokušavaju napredovati prema Beču pod vodstvom Sulejmana Veličanstvenog (umro prirodnom smrću tijekom opsade Sigeta).

  • Nikola Šubić Zrinski brani grad i poginuo u herojskom napadu s 600 vojnika (nazivan 'hrvatski Leonida').

  • Rezultat: pobjeda Osmanlija.

Bitka kod Siska (1593. godine):

  • Pobjeda kršćana.

  • Prekretnica: zaustavljeno osmansko prodiranje u hrvatske zemlje

  • Seldžuci (muslimani) osvojili Svetu zemlju u 11. stoljeću, ometajući kršćanske hodočasnike koji idu u Jeruzalem (tamo se nalazi Crkva svetoga groba).

  • Papa Urban II. 1095. g. pozvao kršćane u sveti rat za oslobođenje svetih mjesta.

  • Križari su bili kršćanski vojnici koji su u srednjem vijeku ratovali za oslobođenje Svete zemlje kroz križarske ratove, koji su se odvijali od 1096. do 1291. g. i uključivali osam većih ratova.

  • U Prvom križarskom ratu osvojili su Jeruzalem 1099. g., što je pratilo krvoproliće, te je osnovano Jeruzalemsko Kraljevstvo.

  • Međutim, 1187. g. egipatski i sirijski kralj Saladin osvojio je Jeruzalem, ali bez naknadnog krvoprolića.

  • Četvrti križarski rat (1202. g.) završio je s osvajanjima Zadra i Carigrada.

  • Duhovno-viteški odredi, kao što su ivanovci, templari i teutonci, imali su ulogu u obrani križarskih posjeda, kao i u brizi o ranjenima, bolesnima i hodočasnicima.

  • Posljedice križarskih ratova uključuju:

    • velike materijalne i ljudske gubitke,

    • gubitak značaja i snage Bizanta,

    • uspon Venecije kao gospodara trgovine između Istoka i Zapada,

    • upoznavanje Europljana s islamskim dostignućima.

Ostatci ostataka nekada velikoga i slavnoga kraljevstva hrvatskog (16. st.)

Plemićima su se smanjili prihodi s feuda, što je rezultiralo opterećenjem kmetova kroz povećanje feudalne rente. Ovaj proces je dovodio do:

  • Građenja utvrda i utvrđivanja granica

  • Teških životnih uvjeta za kmetove koji su uzrokovali pobune, poput Seljačke bune u Hrvatskom zagorju 1573. godine, koju je predvodio Matija Gubec, a završila je njegovim ubijanjem.

Iseljavanje s područja pod osmanlijskom vlašću:

  1. U Austriju su se iselili Gradišćanski Hrvati.

  2. U Italiju su otišli Moliški Hrvati.

Islamizacija je uključivala prelazak stanovništva na islam, uglavnom nenasilno; kršćani su željeli porezno rasterećenje i mogućnost služenja u vojsci. Franjevcima je bila dozvoljena vjerska služba.

Širenje islamske kulture ogleda se u:

  1. Gradnji vjerskih objekata:

    • Džamija (Begova džamija u Sarajevu)

  2. Gradnji civilnih objekata:

    • Mosta (Stari most u Mostaru)

    • Hanu (osmanlijsko prenoćište za putnike, Vrana kod Biograda)

    • Hamamu (osmanlijsko javno kupalište, Ilok)

Sveučilište je ustanova u kojoj se stječe visoko obrazovanje i razvija znanost. Prvo sveučilište u Europi osnovano je u Bologni u 11. stoljeću, a prvo u Hrvatskoj u Zadru u 14. stoljeću.

Humanizam je filozofski i kulturni pokret kojemu je u središtu zanimanja čovjek (14.-16. st.), a njegovi ciljevi uključuju:

  • otpor srednjovjekovnim zabludama

  • stvaranje sretnog i obrazovanog čovjeka

  • obnovu antičkih znanja i vještina

Renesansa je stil u europskoj umjetnosti kojemu je uzor bila antika (14.-16. st.). Leonardo da Vinci je, po uzoru na rimskog arhitekta, stvorio crtež Vitruvijev čovjek.

Johannes Gutenberg (15. st.) usavršio je tiskarski stroj, što je doprinijelo širenju ideja humanizma.

Neki znanstvenici koje su osuđivali za herezu (krivovjerje) uključuju:

  1. Nikola Kopernik (16. st.) - uči o heliocentrizmu (Zemlja se okreće oko Sunca).

  2. Galileo Galilei (16-17. st.) - izumitelj dalekozora, koristio je teleskop za promatranje nebeskih tijela.

  • Sveučilište

    • Ustanova u kojoj se stječe visoko obrazovanje i razvija znanost

    • Prvo u Europi: Bologna, 11. st.

    • Prvo u Hrvatskoj: Zadar, 14. st.

  • Humanizam

    • Filozofski i kulturni pokret kojemu je u središtu zanimanja čovjek (14.-16. st.)

    • Ciljevi:

    • Otpora srednjovjekovnim zabludama

    • Stvaranje sretnog i obrazovanog čovjeka

    • Obnova antičkih znanja i vještina

  • Renesansa

    • Stil u europskoj umjetnosti kojemu je uzor bila antika (14.-16. st.)

    • Leonardo da Vinci:

    • Po uzoru na rimskog arhitekta; crtež Vitruvijev čovjek

  • Johannes Gutenberg (15. st.)

    • Usavršio tiskarski stroj -> širenje ideja humanizma

  • Znanstvenici osuđivani za herezu (krivovjerje):

    1. Nikola Kopernik (16. st.)

    • Heliocentrizam (učenje da se Zemlja okreće oko Sunca)

    1. Galileo Galilei (16-17. st.)

    • Izum dalekozora

    • Upotreba teleskopa za promatranje ne

  • Komuna

    • Gradska općina u kojoj građani sami upravljaju gradom

  • Gradovi-republike

    • Trgovina između Istoka i Zapada -> bogatstvo

    • Primjeri: Venecija, Firenca, Genova, Dubrovnik

    • Njime upravljali patriciji (plemstvo) + bogati trgovci i obrtnici

  • Gradski trg

    • Crkva, vijećnica, stup srama

  • Loša higijena

    • Nema kanalizacije

    • Po ulicama smeće, fekalije (iz noćnih posuda) i štakori

    • Voda zarazna

  • Učestale epidemije

    • Naglo obolijevanje većeg broja ljudi na određenom području u kratkom razdoblju

    • Kuga (crna smrt) - najgora epidemija, 14. st. -> polovica Europljana preminula

    • Simptomi: povišena temperatura, otežano disanje, čirevi

    • Najčešći prijenosnici: štakori, buhe, ljudi

    • „Božja kazna“

  • Osmanlije osvojile Bosnu i Srbiju -> nadomak Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva

  • Matija Korvin (dr. pol. 15. st.)

    • Uveo porez za sve staleže -> prikupio novac za osnivanje Crne armije (prve stalne ugarsko-hrvatske vojske; plaćeni i uvijek dostupni)

    • Osnovao sustav obrane:

    • Senjska kapetanija

    • Jajačka banovina

    • Srebrenička banovina

    • Cilj: sprječavanje daljnjeg prodora Osmanlija

  • Vladislav II. Jagelović

    • Raspustio Crnu armiju, oslabio sustav obrane -> osmanlijske pljačke

  • Emerik Derenčin - hrvatski ban

    • Krbavska bitka (1493.) -> ubijeno/zarobljeno 13 tisuća hrvatskih vojnika

    • Mohačka bitka (1526.)

    • Osmanlijsku vojsku predvodi Sulejman Veličanstveni

    • Vojska Ludovika II. Jagelovića nepotpuna -> poraz i utapanje kralja

  • Posljedice:

    1. Ubijeno mnogo ugarskih vojnika

    2. Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo ostalo bez kralja

    3. Osmanlijama otvoren put za daljnja osvajanja