rim

  • Lucej Anej Flor citat:- Rimski narod je u sedam stotina godina postigao velika djela u miru i ratu.

Vlast i moć u Rimskoj državi

  • Uvod u temu o vlasti i moći od kraljevstva do dezintegracije.

Geografski položaj

  • Apeninski poluotok: "vrt Europe".

Reljef

Klima

Najstariji stanovnici Apeninskog poluotoka

  • Tragovi:- Kretsko-mikenski utjecaji (3./2. tis. pr. Kr.).

    • Kultura terra mara (oko 1800. pr. Kr.).

  • Najstariji stanovnici:- Italici: Latini, Samnićani i Umbri.

    • Iliri: Veneti.

    • Povlačenje: Liguri i Sikulci/Sikani.

    • Grci (8. st. pr. Kr.): Magna Graecia.

    • Kartažani/Punicus.

    • Gali (4. st. pr. Kr.):- Cisalpinska Galija.

      • Transalpinska Galija.

Etruščani

  • Etrurija protezala se do Alpa, između rijeke Tiber.

  • Utjecaj Grka.

  • Gradovi-države upravljani od strane kraljeva i lukomona.

  • Fasces, toga.

  • Bogata aristokracija.

  • Pomorci, trgovci i obrtnici.

  • Zagrobni život:- Kult mrtvih, gladijatorske igre.

    • Urne, tumuli, sarkofazi.

  • Disciplina Etrusca:- Haruspici, auguri.

  • Politeisti: Tinija, Una, Minerva.

  • Umjetnost:- Terakota, bronca.

    • Vilanovska kultura, bucchero keramika.

    • Zidno slikarstvo.

  • Graditeljstvo:- Hramovi, kanali, mostovi, lukovi.

  • Pismo i jezik:- Preuzeli alfabet, nedešifrirano.

    • Zagrebačka lanena knjiga.

  • Utjecaj na Rimljane:- Pismo, religija, fasces, gladijatorske igre, odijevanje.

    • Kip, hram, kupola, svod.

  • Kronologija:- Procvat (VI. st. pr. Kr.): Alpe, Lacij, Kampanija.

    • g. pr. Kr.: Rim pod etruščanskom dinastijom.

    • Kraj VI. st. pr. Kr.: pad moći (Gali sjever, Latini jug).

    • III. st. pr. Kr.: pod Rimljanima.

    • I. st.: zamiranje.

Grobni tumuli

  • Unutrašnjost grobnih tumula.

  • Motivi fresaka.

Odjeća i držanje

  • Obratite pozornost na njihovu odjeću, držanje.

  • Komentirajte.

Sarkofag s prikazom bračnoga para

  • Analiza:1. Ostavljaju li vam dojam sklada, ljubavi i sloge?

    1. Obratite pozornost na pogled i osmijeh?

Zagrebačka lanena knjiga

  • U Arheološkom muzeju Zagreb.

Primijenjena umjetnost

  • Bucchero keramika i zlatarstvo.

Graditeljska postignuća

  • Graditeljska forma.

Brončani odljev životinjske jetre

  • Što mislite čemu je služio?

Ponavljanje

  1. Koja je kultura ostavila tragove na jugu Italije i na Siciliji?

  2. Nabrojite tri sadržaja koja su poznavali nositelji kulture terra mara?

  3. Od kuda do kuda se protezao prostor Etruščana do najezde Gala?

  4. Tko je ugrožavao Etruščane s juga?

  5. Tko je upravljao etruščanskim gradovima-državama?

  6. Nabrojite božanstva prve etruščanske trijade?

  7. Što su sve Rimljani preuzeli od Etruščana?

  8. Koje su prostore Etruščani oslikavali ovakvim freskama?

  9. Što slave motivima tih fresaka?

  10. Koju je funkciju imao ovaj predmet?

  11. Kada se zameo svaki trag toga naroda?

  12. Tko je i kada dešifrirao njihovo pismo?

  13. S kojim se dobom grčke povijesti podudara uspon i vrhunac moći Etruščana?

  14. Od kada se Grci počinju kolonizirati na prostore juga Apeninskoga poluotoka i na Siciliju?

  15. Što je sadržano u imenu naroda Sikana/Sikula koji se pred pridošlim indoeuropskim plemenima pomiču prema jugu?

  16. Koja je prirodna granica podjele Gala na ovostranske i onostranske?

  17. Gdje se čuva i kako se naziva najduži etruščanski zapis?

  18. Koja je dominantna boja bucchero keramike?

  19. U imenu koje današnje talijanske pokrajine je sadržano ime Etruščana?

  20. Čijega je podrijetla ovaj predmet, kako se naziva i što predstvalja?

Etrurija

  • Označi prostor Etrurije žutom bojom!

Vrednovanje VZU

  1. Savršeno razumijem, mogu objasniti i primijeniti na drugim primjerima.

  2. Razumijem, mogu pokazati što znam.

  3. Počinjem razumijevati, ali trebam pomoć i više učenja.

  4. Ne razumijem, tek počinjem učiti o ovome, potrebna mi je pomoć nastavnika ili drugih učenika.

STARI RIM

  1. RIM U DOBA KRALJEVA (753. – 509. prije Krista.)

  2. RIM U DOBA REPUBLIKE (509. – 31. prije Krista.)

  3. RIM U DOBA CARSTVA (31. prije Krista. – 476. poslije Krista)

  4. Kako se vladalo u doba Rimskog kraljevstva

RIM

Postanak Rima

  • Različita tumačenja:- Legenda: 753. g. pr. Kr. (Romul i Rem; Ab urbe condita).

    • Povijesna znanost: 6. st. pr. Kr (575. g. pr. Kr).

  • Oko 1000. g. pr. Kr. Latini formiraju seljačka naselja (Septimontium/Sedmobrježje).

  • g. pr. Kr. Servijev zid.

  • Martovo polje  Forum Romanum

Postanak grada

  1. Navedi najmanje dvije sličnosti i dvije razlike između legende i povijesne znanosti o nastanku grada Rima

    • legenda

    • povijesna znanost- sličnosti1. 2.

          <!-- -->

<!-- -->

      • razlike1. 2.

        <!-- -->

  2. Izradi lentu vremena na temelju teksta u udžbeniku na kojoj će biti naznačena razdoblja rimske povijesti

    • Rim -Legenda

    • Rim -Povijesna znanost

    • Doba kraljeva

    • Doba Republike

    • Doba carstva

Kraljevi

  • Romul: utemeljitelj grada i države.

  • Numa Pompilije, Tul Hostilije, Anko Marcije.

  • Etruščanski kraljevi:- Tarkvinije Prisko.

    • Circus maximus, Cloaca maxima.

  • Šesti kralj Servije Tulije  društvena reforma:- 5 klasa, 4 razreda.

    • Proleteri, comitia curata.

  • Tarkvinije Oholi  509. g. pr. Kr. doba republike.

Rimsko društvo u doba kraljeva

  • Rodovsko-plemensko: 300-30-3- Tri plemena:- Ticiji
    - Ramni
    - Luceri

    <!-- -->

  • Raslojavanjem u rimskom društvu tijekom doba kraljeva formirale su se staleške skupine:- Patriciji i plebejci

Struktura vlasti

  • KRALJ/REX- Zakonodavna vlast

    • bira kralja

    • imperator

    • pontifex maximus

    • praetor

  • NARODNA SKUPŠTINA/COMITIA CURATA

  • SEANT/SENATUS- 300 članova - patricija starijih od 60 godina

Narodna skupština

  1. Kurijska – prema bratstvima, kurijama, patriciji- Bira kralja, potvrđuje zakone, odlučuje o ratu i miru, prima nove rodove u savez kurija

  2. Tribuska – sastaje se prema seoskim i gradskim okruzima- podjela po mjestu stanovanja

  3. Centurijska – uključeni i plebejci, podjela po imovini, timokracija- kralj Servije Tulije

Ponavljanje

  1. Iz koje godine datiraju najstariji arheološki tragovi života rata na prostorima rimskoga sedmobriježja?

  2. Od kada datiraju najstariji arheološki tragovi postojanja grada Rima?

  3. Kakvo je bilo rimsko društvo u doba kraljeva?

  4. Koje su se staleške skupine formirale u rimskom društvu raslojavanjem tijekom doba kraljeva?

  5. Koji je od ta dva staleža postao posjednikom kvalitetne zemlje?

  6. Koliko je kraljeva vladalo rimskom državom?

  7. Nabrojite tri najbitnije funkcije rimskih kraljeva?

  8. Tko je proveo prvu reformu rimskoga društva?

  9. Kako se naziva zakonodavno tijelo rimskoga kraljevstva te koliko i kakvih ljudi njega tvori?

  10. Ucrtaj na lenti vremena razdoblja vladavine i imena kraljeva prema izvoru na str. 155.

Vrednovanje za učenje

  • Izlazna kartica s tri pitanja:1. Kako je podijeljena vlast u Rimu u doba kraljeva?

    1. Kakvu ulogu ima predaja u rekonstrukciji najstarije rimske povijesti?

    2. Kako je podijeljeno rimsko stanovništvo?

    3. Kako je podijeljeno rimsko društvo?

Vrednovanje VZU

  1. Savršeno razumijem, mogu objasniti i primijeniti na drugim primjerima.

  2. Razumijem, mogu pokazati što znam.

  3. Počinjem razumijevati, ali trebam pomoć i više učenja.

  4. Ne razumijem, tek počinjem učiti o ovome, potrebna mi je pomoć nastavnika ili drugih učenika.

STARI RIM

DOBA REPUBLIKE (509. – 31. pr. Kr.)

  • Kako radi skupština, senat, magistrature;

  • Kako se donose zakoni u Rimu

PONOVIMO

  1. Od kada do kada traje doba kraljeva u rimskoj povijesti?

  2. Koliko je trajala vlast kraljeva u rimskome kraljevstvu?

  3. Koje je tijelo vlasti u tome dobu biralo kralja?

  4. U odnosu patron – klijent patron je najčešće bio iz kojega staleža?

  5. Koja činjenica vezana uz rimski senat iz doba kraljeva upućuje na raniji sastav rimskoga društva i zašto?

  6. Kako se nazivala cesta koja je povezivala Palatin i Kapitol te su se njome redovito događali trijumfi?

  7. Što su Rimljani dobili melioracijom Martova polja?

  8. Tko su haruspici?

  9. Koji je čovjek utemeljio Albu Longu?

  10. Što su njemu Amulije i Numitor?

  11. Tko je majka, a tko otac Romula i Rema?

DOBA REPUBLIKE (509. – 31. pr. Kr.)

  • g. pr. Kr. aristokratska republika (res publica javna stvar

  • Lucije Junije Brut-prvi rimski konzul

Shema struktutre vlasti u doba republike

  1. 2 konzula- sazivali Senat i zapovijedali vojskom, birani na godinu dana ;

    • pratnja 12 liktora,

    • znakovi časti: grimizom obrubljena toga i kurulski stolac

    • znakovi časti u doba Carstva grimizna toga i pozlaćene cipele

    • Nakon 43 god.života i proći ostale državne službe-cursus honorus

    • „Neka paze konzuli da kakva opasnost ne ugrozi republiku”

    • diktator - neograničena vlast na šest mjeseci

    • Imenuju senatore

    • Simbol položaja:- zlatni prsten

      • toga sa širokim grimiznim obrubom

      • crvene čizme s malim polumjesecom od bjelokosti

  2. Senat se sastaje u zgradi – KURIJA ( Kurija Hostilija, Kurija Kornelija, Kurija Julija)- U blizini je Komicija – dio Foruma za javne skupove, govore i događanja

    • Rostra- velika javna govornica ukrašena kljunovima s osvojenih brodova bitke kod Antijia 338.g.pr.Kr.

    • vrhovni svećenik

    • Kvestor

    • Edili

    • cenzori

    • pratnja liktori

Skupštine

  • Centurijska – glasuje o zakonima koje predlaže Senat- Bira diktatore, konzule, pretore, cenzore,interrexa

    • Rješava žalbe građana na smrtnu presudu

    • Glasuje se unutar Centurije, pa po Centurijama i svaka ima po 1 glas

    • 18 centurija vitezova , pa centurije 1. razreda=98 glasova

    • U 3.st. Pr. Kr. Više vitezovi i 1.r. tj. bogati ne glasuju prvi

    • Sastaje se na Marsovom polju, vodi ju konzul, pretor ili diktator

    • Tu se okupljala vojska uoči pohoda

    • nema zgrada do Cezara koji podiže zgradu za glasovanje- Saepta Iulia ( Ovile-tor)

Narodne skupštine staroga Rima

MAGISTRATURE

  • Magistrature su časne službe, nisu plaćene

  • Propisani red - Cursus honorum- kad i tko može obnašati državnu službu

  • Bebijev zakon:

    1. 10 godina služiti u vojsci

    2. S 27 godina života možeš obnašati nižu službu- kvestor- Bira ih narod

      • Konzul

      • Diktator viši magistrati, bira ih centurijska skupština (bogati sloj)

      • Pretor

      • Cenzor

      • Kurulski edili

      • Kvestori bira ih tribuska skupština- Cijeli narod sastaje se po tribusima, patricij i plebejci,

        • siromašni u većini

        • odluke NS zovu se plebis cita

  • Pretor

    • 2 , 18

    • Znakovi časti: grimizom obrubljena toga i kurulski stolac i liktori

  • Cenzor:

    • svako 5 god. biran od CS

    • Na 1,5 god.

    • Procijenjuje imovinu građana

  • Kurulski edili

    • Nadziru grad, ulice, tržnice, igre i gladijatorske borbe

    • Zaštita od požara

    • Nadziru razdiobu vode, sustav mjera i utega, opskrbu žitom

  • Kvestori

    • Istraga ubojstava

    • Briga o državnoj blagajni i arhivu

    • Kvestura je prva služba u političkoj karijeri

  • Pučki tribuni

    • 2; 10

    • Pravo veta i pravo nepovredivosti

    • Kuća uvijek otvorena

    • Protiv magistrata

    • Sazivaju plebejske skupštine

    • Od 3. st. Pr. Kr. mogli sazvati sjednicu Senata

Ostali službenici

  • redarstveni činovnici

  • Pisari

  • Poslužnici

  • Teklići

  • Glasnici

  • Državni robovi: za vatrogasce i vodovod

  • Kurijska skupština:- Najstarija

    • Gubi značenje

    • Dva puta se sastaje radi posvojenja djece i oporuka

Zanimljivost

  • kurulski stolac ---- skupocjena službena stolica za obnašatelje visokih državnih dužnosti (konzule, pretore, cenzore i »kurulske« edile).

  • Po tradiciji, na kurulskoj stolici sjedili su rimski kraljevi (preuzeta vjerojatno od Etruščana);

  • bila je sklopiva, bez naslona.

  • Kurulsku stolicu od bjelokosti imali su rimski carevi

Kako su radile skupštine?

  • Dnevni red i održavanje skupštine morali su biti objavljeni 17 dana prije toga

  • Objava sadrži:- imena kandidata koji se biraju za službe

    • tekst zakona o kojem se treba odlučiti

  • Do održavanja skupštine održavane su rasprave na objavljene teme

  • 194 dana u godini su bili dopušteni za Skupštinu

  • Glasovalo se usmeno do 139.g. pr. Kr. A onda pismeno1. Ako se bira magistrate - upisuje se ime na praznu pločicu

    1. Ako je riječ o presudi - pločica sa slovom A ili C

    2. Ako se glasuje o zakonu - pločica sa VR ili A

  • Rezultat glasovanja mora se svečano objaviti i tek tada je rezultat valjan

Kako je radio senat?

  • saziva i predsjeda konzul

  • napravi auspicij i zazivom bogova otvara sjednicu

  • Pozdrav

  • Izriče prijedlog radi čega je sazvana sjednica

  • Pita poimenice senatore o prijedlogu

  • Vrijeme odgovora senatora nije ograničeno

  • Sjednice nisu javne, otvorena vrata

  • Kazna za neopravdan dolazak na sjednicu

  • Glasovanje--- odlazi se s mjesta sjedenja do onog senatora čiji se prijedlog podržava

  • Zaključci se dolaze od izlaska do zalaska sunaca

  • Pučki tribuni mogu spriječiti donošenje zaključka

  • Onda se donosi mišljenje

  • Svi podatci sjednica pohranjivali su se u ARHIV

Zakonik dvanaest ploča Leges duodecim tabularum

  • 451.G. PR. Kr.

  • Donijeti radi nezadovoljstva plebejaca- decemviri

    • popis običajnog prava- ius privatum

      • ius publicum

      • lex canuliea (miješani brakovi)

      • Talionska kazna-stroge kazne za magijske obrede

  • Izloženi na Forumu do 390.g. pr. Kr. , mjedene ploče

  • Sačuvano oko 120 citata dijelova Zakona

  • Temelj rimskog prava

Kako su se u Rimu donosili zakoni

  • Zakon predlaže magistrat

  • Priredio bi nacrt, prijedlog zakona

  • O tekstu zakona mogao je pitati mišljenje i Senata

  • Senat je mogao proglasiti tekst nevaljanim

  • Neki su morali dobiti prije odobrenje----- auctoritas patrum

  • Narod izvještava o sadržaju zakona

  • Bijela ploča s tekstom zakona izvješena na Forumu

  • Pročitati na zborovima

  • Tekst je morao biti objavljen 24 dana prije skupštine

  • Rok radi upoznavanja naroda , da se čuju mišljenje naroda, odobrava li ili se protivi

  • Ako bi se mijenjao tekst zakona onda procedura ide od početka

  • Skupština je mogla prihvatiti ili odbiti

  • Zakoni su bili kratki, bavili se jednim pitanjem

Skupštine

  • Skupštine su radile jesen- zima

  • Ponekad i ljeti

  • CS zasjedaju od jutra

  • Noć prije zasjedanja saziva se auspicij-vjerski ceremonijal; volja bogova ?

  • Skupština započinje molitvom i žrtvama bogovima

  • Rasprava- glasovanje ( usmena/pismeno- dvije pločice VR/A )

  • CS - Prvo glasuju unutar centurija, prema centurijama (1 glas)

  • TS -Tributske skupštine- svaka triba 1 glas

  • KS-U kurijskim redoslijed glasovanja određivao se kockom

  • U tribuskim glasovanje istodobno

Tijek glasovanja

  • Glasač ulazi u ograđeni prostor-saepta ili ovile (tor) uzima pločicu

  • Ulazi se mostićima uz čuvare –stariji od 60 god. upisani u poseban popis

  • Uz čuvara su posude gdje glasači odlažu poločice sa slovima VR ili A

  • Brojanje glasova

  • Pobjeđuje većina

  • Ako zakon nije prošao, onda magistrat može tek sljedeće godine ponovno predlagati

  • Čim je zakon donesen stupio je na snagu

  • Zakoni su objavljeni na Forumu, hramovima drvenim ili brončanim pločama

  • Pohranjivani su u arhivima i bibliotekama

  • Do Nerona donijeto 800 zakona

  • Car Klaudije predložio Senatu da Gali dobiju RGP, prihvaćeno

  • Taj govor upisan na brončanu ploču, pronađen u 16.st.

Leges duodecim tabularum/Zakoni 12 mjedenih ploča

  • Analiza:- I. 1. Zoveš li koga na sud, neka ide. Ako ne ide, uzmi svjedoka i pograbi ga.

    • I. 2. Ako se izmiče i protivi, upotrijebi silu.

    • I. 3. Ako tko od bolesti i starosti ne može, daj tegleće živinče.

    • I. 4. Posjedniku neka je jamac posjednik, siromašnom građanu neka je jamac tko hoće.

    • III. 1. Za dug priznat i za stvari s pravom dosuđene neka je rok 30 dana.

    • III. 2. Poslije toga spopadni ga silom i dovedi na sud.

    • III. 3. Ako se on sudu ne pokori, vodi ga sa sobom, zaveži ga ili remenom ili negvama 15 funti teškim. Ne sapinji lakšim ni ako ushtjedneš težima.

    • III. 4. Ako hoće neka živi o svome; ne živi li o svome, neka mu onaj, što ga drži vezana, daje funtu brašna na dan. Ako ga je volja neka dade više.

    • VIII. 2. Ako ti slomi tko ud, a ne nagodi se s tobom, jednako mu uzvrati.

    • VIII. 12. Krade li tko noću pa ga ubiješ, s pravom si ga ubio.

    • X. 1. Mrtvaca u gradu ne zakapaj i ne spaljuj.

    • X. 4. Žene neka ne grebu lica niti nariču kod pogreba.

    • X. 5. Kad čovjek umre, ne skupi kostiju, da mu poslije sprovod napraviš.

    • X. 8. Ne daj mu zlata, ali ako su mu zubi zlatom vezani pa ga ukopaš s njima ili spališ, neka je pravo.

  • Analiza:- Koji je oblik prava iskazan pojedinom pločom?- procesno
    - obiteljsko
    - nasljedno
    - imovinsko
    - krivično

    <!-- -->

Pitanja

  • Zašto je bilo važno da zakoni budu svima dostupni?

  • Što mislite o ovim zakonima?

  • Koji vam se čine pravedni?

  • Jesu li neki prestrogi?

  • Koji?

  • Jesu li ovakve kazne smanjile zločine i prijestupe?

Sadržaj na pločama dijeli se ovako

  1. ploča: pozivanje pred sud

  2. ploča: raspravljanje pred sudom

  3. ploča: ovrha

  4. ploča: obiteljsko pravo

  5. ploča: skrbništvo i nasljedno pravo

  6. ploča: vlasništvo i pravni poslovi

  7. ploča: susjedovi i međašni odnosi

  8. ploča: privatni delikti

  9. ploča: javno pravo

  10. ploča: redarstveni propisi i ius sacrum (sakralno pravo)

  11. i 12. ploča: nadopune ostalim pločama

STARI RIM

  • Od Republike do Carstva – građanski ratovi, urote, reforme

Kriza Rimske Republike

  • Krajem 2. i početkom 1. st. pr. Kr.- Izrazitije društvene i socijalne razlike

    • Propadanje seljaštva

    • Porast gradske sirotinje-proleteri

    • Česte pobune u provincijama

    • Vojska postala stalna i profesionalna

PRVI GRAĐANSKI RAT

  • Sula (optimati) - Gaj Marije(populari)

  • Mitridat VI. ,pontski kralj, napada provinciju Aziju

  • Sula pobjeđuje Gaja Marija u nadmetanju za odlazak u Aziju

  • pr. Kr. Sula uvodi diktaturu (traje 3 godine)

  • sudsku vlast povjerio nobilima (sloj bogatih, ne gleda se više podrijetlo)

  • povećao broj članova Senata

  • progon protivnika

  • uveo proskripcije – javni popisi neprijatelja

  • tijekom proskripcija pogubljeno 5000 ljudi

KATILININA UROTA

  • prije Krista, osiromašeni nobil, Lucije Sergije Katilina pokušao na silu preuzeti vlast

  • njegove namjere razotkrio Ciceron, vrstan govornik i rimski konzul-”Dokle ćeš Katilina iskušavati strpljivost našu?”

  • Katilina poražen 62.g.pr.Kr. Kod Pisturije u Etruriji

Prvi trijumvirat

  • trijumvirat (savez trojice; lat. trium = od trojice; virum = muž, čovjek)

  • čine ga:- Gnej Pompej- ugušio ustanak u Hispaniji
    - porazio gusare na Sredozemnome moru u svega tri mjeseca 67. pr. Kr.
    - 64. pr. Kr. savladao je Mitridata VI.pontskog kralja i proširio rimsku vlast sve do Egipta

        <!-- -->

<!-- -->

    • Marko Kras- obogatio se u vrijeme proskripcija

      • mnogi senatori njegovi dužnici

      • istakao se gušenjem Spartakova ustanka

    • Gaj Julije Cezar

  • Prvi trijumvirat sklopljen 60. prije Krista

Gaj Julije Cezar

  • potomak starog patricijskog roda Julijevaca

  • prije Krista postao konzul

  • da bi stekao ugled i bogatstvo započeo s osvajanjem Galije

  • za osam godina ratovanja osvaja Galiju

  • ustanak koji podignut 52. prije Krista, a na čelu mu je bio Vercingetoriks, ugušio

  • Kras je u isto vrijeme kao namjesnik Sirije ratovao s Partima

  • prije Krista poražen i ubijen

  • odnos između preostala dva trijumvira se pogoršava

  • senat je, na Pompejev nagovor, 49. prije Krista Cezaru naredio da raspusti vojsku i dođe u Rim

  • Cezar to odbija i vojskom kreće na Rim

Cezar prelazi rijeku Rubikon

- Cezar prelazi rijeku Rubikon, tom je prilikom izrekao čuvene riječi: „Alea iacta est!” („Kocka je bačena!”)