1.1. Nacije, narodi i suverenitet svijeta
TKO ČINI NACIJU,A TKO NAROD?
Proces razvoja nekog naroda naziva se
etnogeneza. Njegova je najranija faza rod,
manja grupacija ljudi povezana krvnim
srodstvom. Više rodova, koji svi imaju
zajedničkog pretka, čine pleme, a ujedi-
njavanjem dvaju ili više plemena nastali
su narodi. Narod se najčešće definira kao
etnički homogena zajednica ljudi koja živi
na određenom geografskom području, a
obilježavaju je zajedničko podrijetlo, jezik,
tradicija i kultura njezinih članova.
Nacija i nacionalni identitet razvijaju se
tek u moderno doba, i to najranije u SAD-u,
a zatim i Francuskoj (18. stoljeće). Nacija je politička
organizacija jednog ili više naroda u obliku države.
Pojednostavljeno, naciju čine svi građani jedne dr-
žave bez obzira na to kojem narodu pripadaju.
NACIONALNI IDENTITET
Identitet je skup značajki koje određuju posebnosti
nekog pojedinca ili skupine. Dio tih osobina naslje-
đujemo, a dio sami biramo oblikujući svoj identitet u
kontaktu s drugima. Nacionalni se identitet, dakle,
odnosi na posebnosti određene nacije po kojima je
ona prepoznatljiva ili se po njima ističe u odnosu na
druge nacije. Te su se posebnosti oblikovale dugi niz
godina (stoljeća) i još se uvijek oblikuju u nepreki-
nutom procesu etnogeneze. Pri tome se materijalna
i nematerijalna kulturna baština pojedinih naroda i
nacija obogaćuje i preuzetim tuđim kulturnim ele-
mentima. Poistovjećivanje s nacionalnim identitetom razliku-
je se od pojedinca do pojedinca, kao i od razdoblja
do razdoblja. Primjerice, srednjovjekovna Slavonija
razvijala je zaseban slavonski identitet, no migra-
cije uzrokovane osmanskim osvajanjima utjecale
su na širenje i prevlast hrvatskog imena i na tom
području.
NACIONALIZAM
Pojam nacionalizam obuhvaća ideologije, svjetona-
zore i pokrete koji promiču vlastiti nacionalni iden-
titet kao presudan čimbenik formiranja i opstojnosti
suverenosti nacije. Nacionalizam može imati i pozi-
tivne i negativne konotacije. U pozitivnom smislu
nacionalizam se odnosi na iskazivanje poštovanja
prema vlastitoj naciji i isticanje njezinih vrijednosti
te se tada uglavnom poistovjećuje s patriotizmom
(domoljubljem). U negativnom smislu nacionalizam
se poistovjećuje sa šovinizmom, odnosno različitim
oblicima pokazivanja nesnošljivosti prema pripa-
dnicima drugih nacija. Ta nesnošljivost može biti
rasna, etnička, vjerska, gospodarska, politička ili
temeljena na bilo kojoj drugoj različitosti.
Nacionalistička uvjerenja obično više dolaze do
izražaja u vrijeme pojave društvenih nestabilnosti,
velikih gospodarskih kriza, terorističkih prijetnji i
napada te promjenom društvenih ili političkih
sustava, dok su slabije izražene tijekom
razdoblja gospodarskog prosperiteta te
ekonomske, društvene i političke sta-
bilnosti. Osobe koje promiču nacionalizam nazivaju se
nacionalisti. Da bi opravdali svoje stavove, često
pribjegavaju izmišljanju ili podržavanju negativnih
stereotipa o drugim narodima s ciljem motiviranja
pripadnika vlastitog naroda na okupljanje i zaštitu
radi stvarne ili izmišljene opasnosti od drugih na-
roda.
Federacije i konfederacije
Federacija je oblik državnog uređenja sastav-
ljena od više federalnih jedinica (država,
provincija, republika, pokrajina) koje imaju
visok stupanj autonomije, ali nemaju pravo
na samoopredjeljenje. Takav državni oblik
danas imaju mnoge države, među kojima
su primjerice SAD (50 saveznih država),
Njemačka (16 saveznih republika) ili Bosna
i Hercegovina (dva entiteta te distrikt Brčko).
Konfederacija je drukčiji oblik državnog uređenja,
u kojem članice ugovorom o osnivanju konfederacije
prenose na nju vrlo ograničene ovlasti radi ostvarivanja
zajedničkih interesa, dok članice ostaju samostalne i suverene. Takvi su primjeri puno rjeđi, a
posljednji u našem okruženju bio je savez Srbije i Crne Gore (2003. - 2006.). Također spome-
nimo Švicarsku, čije je službeno ime i danas Švicarska Konfederacija, međutim ta država, koja
se sastoji od 26 kantona, od 1848. godine zapravo je ustrojena na načelu federacije.