Politika

Politika

umijeće upravljanja državom ili drugom političkom zajednicom, usmjereno na postizanje općeg dobra

grč. polis

grad-država

politeikos

državni, javni

politeia

država, ustav

politke techne

političko umijeće

ta politika

poslovi vezani za polis

Politika obuhvaća

procese (proceduralna dimenzija), sadržajna dimenzija (javne politike), institucionalna dimenzija (procedure i institucije)

Opća politika

lokalna, državna, međunarodna

Posebna politika

zdravstvena, socijalna, kulturna, gospodarska, obrazovna...

Pojava politike

u antičkoj Grčkoj i Rimu

Platon

svrha politike je pravednost

Aristotel

čovjek je društveno, političko biće koje ostvaruje svoje odnose kroz političko djelovanje

Marko Tulije Ciceron

opće dobro je ono što je najbolje za sve građane (lat. res publica res populi)

Niccolo Machiavelli

politika je umijeće vladanja i upravljanja državom i dobar vladar mora imati to umijeće

Sukob različitih interesa

ljudi su različiti, imaju različite društvene položaje, interese i poglede na opće dobro zajednice

Rješavanje sukoba interesa:

osnivanje i djelovanje različitih političkih stranaka, interesnih skupina, građanskih inicijativa, vladinih i nevladinih organizacija

Vlast

poseban sustav, mehanizam koji omogućuje pokoravanje ljudi naredbama što dolaze iz jednog određenog izvora

Legitimnost vlasti

pristanak, davanje mandata određenoj vlasti i povjerenje građana u tu vlast
-većina članova društva prihvaća i djeluje u skladu s njom na osnovi uvjerena u njezinu

Legalnost vlasti

obnašanje vlasti na osnovi ustava zemlje i ostalih zakona

Politički autoritet vlasti

priskrbljuju legalnost i legitimnost

Moć

vjerojatnost nametanja svoje volje unatoč otporu drugih, motivirana interesima, sadržava ju vlast

Vrste moći

gospodarska, politička, socijalna i intelektualna

Gospodarska moć

temelji se na vlasništvu i kapitalu (+ znanstveno-tehnološka moć) - Bill Gates

Politička moć

utjecaj na političko vodstvo/poredak - npr. moć koju dijele političke stranke, interesne skupine i državna uprava

Socijalna i intelektualna moć

imaju ju društvene skupine određenog ugleda i prestiža

Interes

korist, probitak, izgled na korist, savjesno ili instinktivno usmjeravanje pozornosti prema onomu što odgovara vlastitim potrebama, težnjama

Javne politike

intervencije državne vlasti usmjerene ostvarenju ciljeva za dobrobit zajednice-vlast odlučuje o prioritetima za opće dobro koristeći se autoritetom koji proizlazi iz legitimiteta pobjede na izborima

Oblikovanje javnih politika

podrazumijeva znanje o tome što su stvarne potrebe zajednice, koliko su velike i kako se može zadovoljiti

Proces stvaranja javnih politika

1. određivanje problema i ciljeva
2. izbor između alternativnih rješenja (alternativne politike)
3. politička legitimacija tješenje (odlučivanje)
4. primjena javnopolitičkih instrumenata
5. ocjenjivanje ishoda (evaluacija)

Instrumenti javnih politika

javne financije, pravne oblasti, organizacije i informacije

Mediji

pružaju informacije koje zanimaju javnost + oblikuju odnos prema pitanjima od općeg interesa

Javnost

obuhvaća sve građane u nekoj političkoj zajednici koji su zainteresirani za pitanja od općeg i javnog interesa-oblikuje javno mnijenje

Javno mnijenje

političko i društveno ponašanje građana

Propaganda

manipulacija informacija radi utjecaja na promjenu mišljenja ljudi, njihove kontrole i lakše provedbe određenih ideja i interesa

Cenzura

kontrola medijskoga djelovanja u protoku informacija kako bi se zaštitili određeni interesi

Autocenzura

samonametnuta cenzura, rezultat straha od negativnih reakcija struktura moći

Politički procesi

različiti oblici djelovanja koji su organizirani prema načelima nekog poretka i s pomoću kojih se nastoji održati političku zajednicu, preurediti ju ili ukinuti

Vrste političkih procesa

legitimiranje poretka, politički izborni procesi, zakonodavstvo, lobiranje, referendum

Legitimiranje podataka

svi procesi kojima se stvara i reproducira temeljni "vrijednosni konsenzus" u društvu, politički postupci na osnovu kojih građani prihvaćaju društveni, pravni i politički poredak kao valjan i opravdan

Politički izborni procesi

temeljni politički procesi kojima građani biraju vlast

Zakonodavstvo

donošenje općih propisa obaveznih za sve građane (donošenje ustava i zakona)

Lobiranje

proces djelovanja interesnih skupina koje pritiskom na pojedince, javnost ili strukture moći nastoje ostvariti ili zaštiti neki svoj interes

Referendum

politički proces izravnog, neposrednog političkog izjašnjavanja građana kojim oni izražavaju svoje stajalište o nekom pitanju

Vrste referenduma

obvezatan i savjetodavan

Obvezatan referendum

vlast ima obvezu provesti odluku

Savjetodavan referendum

vlast odluku može, ali ne mora prihvatiti

Politička djelovanja

natpisi, kampiranje, prosvjedi, debate, govori...

Politička kultura

prevladavajući način razmišljanja i ponašanja nekog naroda u političkom životu-skup vjerovanja, simbola i vrijednosti u vezi s političkim sustavom -o njoj ovisi sudjelovanje građana u političkom procesu

Vrste političke kulture

parohijalna, podanička, participacijska

Parohijalna kultura

politika nije odvojena od religije, ne postoji kao zasebno područje i nema aktivnog sudjelovanja građana u politici; osviještenost i informiranost građana su niske

Primjer parohijalne kulture

Ujedinjeni Arapski Emirati (ne postoji opće biračko pravo)

Podanička kultura

političke vrijednosti su unaprijed određene, građani se doživljavaju kao poslušni podanici, pasivni su i rijetko se organiziraju radi političkog djelovanja

Primjer podaničke kulture

Narodna Republika Kina

Participacijska kultura

razvijeni demokratski politički procesi, građani aktivno sudjeluju u političkim procesima

Primjer participacijske kulture

zapadnoeuropske demokracije, Žuti prsluci (Francuska)

Politički subjekti

nositelji interesa koji politički djeluju i koji izazivaju političko djelovanje

Vrste političkih subjekata

pojedinac, građanin, državljanin, nacija, nacionalne manjine, država, međunarodna zajednica, interesne skupine, političke stranke

Državljanin

osoba, pripadnik državne zajednice koji tom pripadnošću dobiva i određena moralna i zakonska prava te obveze, dužnosti sudjelovanja u upravljanju zajednicom

Građanin

subjekt privatnosti i područja civilnoga društva, određeni svojim interesima te se interesno povezuju s drugima, zaštićeni civilnim (građanskim) pravom

Narod

građanstvo određenog državnog područja koje komunicira istim jezikom i njeguje iste tradicijske običaje-zajednica državljana koji su nositelji suverenosti

Narod kao

skup državljana (demos), puk (plebs), etnos

Narod kao skup državljana (demos)

pravno-politička kategorija - jednaka prava

Narod kao puk (plebs)

sociopolitička kategorija - društvene jednakosti

Narod kao etnos

sociopsihološka kategorija - zajednička povijest i kultura

Nacija

posebna i stabilna zajednica koja sebe utemeljuje kao politički suveren narod

Raspolaganje nacije

teritorijem, specifičnom kulturom i autonomnim gospodarstvom

Suverenost (suverenitet)

označava vrhovništvo, vrhovnu vlast, najvišu vlast iznad koje nema ni jedne više vlasti

Manjina

skupina manjeg dijela stanovništva (državljana) određene države koja se prema svojim etničkim, vjerskim, jezičnim, prirodnim i drugim značajkama razlikuje od ostalog stanovništva (većine)

Međuetnički odnos između većine i manjine

asimilacija, melting pot, kulturni pluralizam

Asimilacija

proces u kojem manjina postupno napušta ili gubi svoje običaje i prihvaća modele ponaša i kulturu većine

Melting pot (model lonca za kuhanje)

proces miješanja i međusobnog povezivanja različitih kultura pri čemu nastaje novi kulturni model (npr. američka kultura)

Kulturni pluralizam

priznavanje postojanja i jednake vrijednosti svih potkultura u društvu uz zakonsku zaštitu manjina (npr. Švicarska)

Država

oblik organizacije društva - politička zajednica uređena pravilima koja dobrovoljno ili pod prisilom prihvaćaju svi članovi

Elementi države

stanovništvo, teritorij, politički aparat vlasti, ustav i međunarodno priznanje

Stanovništvo

podanici, građani, državljani koji žive na tom teritoriju te na osnovi državljanstva imaju prava i obveze

Teritorij

zakonom određene granice unutar kojih može nesmetano obnašati suverenu vlast

Politički aparat vlasti

upravlja i organizira funkcioniranje cijele države i svih njezin članova (institucije trodiobe vlasti)

Ustav

određuje državnu suverenost

Ideja liberalne države

model vladavine prava, jednakost svih građana, trodioba vlasti

Ideja pravne države

strogo određen postupak primjene zakona te da su svi prema ustavu i zakonu jednaki

Ideja parlamentarne države

izražavanje volje naroda na općim izborima i stvaranje prvih demokracija

Nacionalna ideja

država se utemeljuje teritorijem i stanovništvom koje je podrijetlom etnički povezano

Nastajanje država

raspadom i podjelom, odvajanjem, priključenjem, ustupom, ujedinjenjem

Države prema unutarnjem ustroju

jedinstvene (unitarna) i složene (federativna

Unitarna država

teritorijalno jedno i jedinstveno državno područje s centraliziranom upravom za cijelo državno područje

Primjer unitarne države

Hrvatska, Slovenija, Italija, Francuska, Švedska...

Federativna država

složena država koja se sastoji od federacije ili saveza (središnja državna razina) i od više federalnih jedinica (npr. pokrajina, republika, kantona...) koje imaju znatan stupanj samostalnosti i vlastitog političkog života

Kontrola središnje vlasti (federativna država)

nad vanjskim poslovima, obranom i ekonomskom politikom

Kontrola federalnih jedinica (federativna država)

obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita...

Funkcioniranje federativne države

jedino uz uvjet svoje dvostruke odredbe, polazeći i od interesa državljana i od interesa federalnih jedinica

Primjer federativne države

SAD, Njemačka, Ruska Federacija, Švicarska

Konfederacije

nije država, nego privremeni savez slobodnih i suverenih država koje su nekim ugovornim oblikom sudaranje povjerile tijelima konfederacije samo one dužnosti koje su sve države članice jednoglasno odlučile prenijeti na konfederativnu razinu (najčešće orbana i vanjski poslovi)

Primjer konfederacija

danas ne postoje - prije: Švicarska konfederacija, Njemački Savez...

Europska Unija

savez država utemeljen kombiniranjem ekonomskih, političkim, društvenih i kulturnih elemenata integracije-27 država članica

Cilj EU

trajno povezati europske države u sustav suradnje i međuovisnosti

Pristupanje Hrvatske EU

1.7.2013.

Najvažnije institucije EU

Europski parlament, Europska komisija, Vijeće ministara, Europsko vijeće, Sud pravde, Europska središnja banka

Europski parlament

glas naroda, predstavlja interese građana, dijeli zakonodavnu vlast s Vijećem EU

Europska komisija

promicatelj zajedničkog interesa, glavno izvršno tijelo koje provodi politike i upravlja proračunom Eu

Vijeće ministara

predstavlja interese država članica, uz Europski parlament obnaša zakonodavnu funkciju