Geografija ISPIT

DEFINICIJE

Ptolomej

uveo geocentrični model svemira (svi planeti eliptično se gibaju oko Zemlje)

Poljak Nikola Kopernik

uveo heliocentrični model svemira (svi planeti eliptično se gibaju oko Sunca)

Alexandar von Humboldt i Carl Ritter

osnivači suvremene geografije

Sumerani

izradili prvu kartu

grk Eratosten (3.st.pr.Kr)

Geographia- opisuje poznate dijelove tadašnjeg svijeta

prvi izračunao opseg Zemlje- došao do spoznaje da je Zemlja kugla

prvi upotrijebio pojam geografija te sebe prozvao geografom

geografija

znanost o predmetima, pojavama i procesima u geosferi, njihovoj međuvezanosti te o funkcionalnom uređenju prostora i odnosu čovjeka i okoliša

mostna (dualna) znanost

povezuje prirodne i drutvene znanosti

fizička (prirodna geo)

najstariji dio geografske znanosti, istražuju se mnoga prirodna obilježja geografije

socijalna (društvena) geo

proučavanje društv. čimbenika koji utječu na funkcioniranje određenog prostora

opća geo

fizička geo + socijalna geo

bavi se proučavanjem odnosa između prirodnih elemenata i društvenih čimbenika u geografskom prostoru

geoekologija

utjecaj društvenih čimbenika na prirodne elemente najvažniji je predmet istraživanja

regionalna geo

proučava geografska obilježja određenog dijela Zemlje (regije)

primjenjena geo

bavi se primjenom geografskih znanja i vještine u rješavanju društvenih, ekonomskih i ekoloških problema

kartografija

najstarija zabilježena geografska djelatnost

prvi udžbenik geografije na hrvatskom jeziku

Kratek zavjetek zemaljskoga izpisivanja horvatske i vugerske zemlje i oneg orsagov, koji pod jednom korunom zjedinjeni jesu (izdan 1823.)

autor- Antun Rozić (preveo ga s lat. na hrv. jezik)

geološka razdoblja

eoni, ere, priodi, epohe i doba

prekambrij

zajednički naziv za eoni had, arhaik i proterozoik

kratoni

stijene iu arhaika i proterozoika koje danas izgrađuju stabilne kontinentalne prostore (štitovi)

fosili ili okamine

ostatci ili tragovi organizama koji mogu biti mineralizirani (okamenjeni) u sedimentnim stijenama (tragovi Zemljine prošlosti)

paleontologija

grana geologije koja proučava razvoj i promjene života na Zemlji

fosilizacija

proces pretvorbe uginulog organizma u fosil

petrifikacija

proces kojim se skelet uginule životinje u vodenoj otopini ispuni mineralnim tvarima

karbonizacija ili pougljenjivanje

gubitak vode i CO2 iz uginulog organizma te se tako organska tvar postupno pretvara u ugljik

ihnofosili

fosili koji na mjestu obitavanja ostavljaju tragove različitih aktivnosti

litogenetski fosili

graditelji stijena

provodni fosili

ostatci biljaka i životinja koji su živjeli kratko, ali su bili široko rasprostranjeni

jezgra

banisfera, NiFe, 16% ukupnog volumena Zemlje, središte Zemlje, sastoji se od teških metala željeza i nikala

unutrašnja jezgra

kruta, tepm. je do 5000 stupnjeva

vanjska jezgra

tekuća

plašt (omotač)

obavija jezgru, 83% ukupnog volumena Zemlje,
građen od silikatnih materijala- Fe, Mg, Si

gornji plašt

tektosfera

srednji plašt

astenosfera- tekuća građa

donji plašt

mezosfera- čvrsta građa

litosfera

snažni sloj koji čini kora i gornji dio plašta

konvekcija

glavni pokretač litosfernih ploča, topliji se i rijeđi dijelovi astenosfere uzdižu prema litosferi, a hladniji i gušći tonu u dubinu astenosfere

1915.

teorija o plutanju kontinenata njemačkog geofizičara Alfreda Wegenera

Pangea

jedinstveno kopno

konstruktivne (divergentne) granice

dolazi do procesa razmicanja koje prati česta vulkanska aktivnost i potresi

destruktivne (konvergentne) granice

sudaranje litosfernih ploča prati proces subdukcije ili podvlačenja jedne ploče pod drugu

konzervativne (transformne) ploče

nastaju smicanjem jedne ploče uz drugu

stijene

čvrsta masa različite gustoće od koje je sačinjena Zemlja

petrologija

znanost koja se bavi proučavanjem stijena

stijenski ciklus

prostorni i vremenski prijelaz između triju glavnih vrsta stijena

magmatske (eruptivne) stijene

nastaju hlađenjem i skrućivanjem (kristalizacijom) magme ili lave

magma

prirodna silikatna taljevina smještena ispod čvrste Zemljine kore

intuzivne (dubinske) stijene

nastaju iz magme

efuzivne (površinske) stijene

nastaju iz lave

lava

prirodna silikatna taljevina koja se izlijeva, hladi i skrutnjava na površini kopna ili na morskim dnu

porfirna struktura

nastaje miješanjem sitnih i krupnih mineralnih zrna

žične (hipabisalne) stijene

nastaju kao izbojci magme duž pukotina u stijenama

sedimentne (taložne) stijene

nastaju taloženjem ustitnjenog materijala (ostataka drugih stijena i uginulih organizama) te izlučivanjem iz zasićenih otopina

klasične sedimentne stijene

sastoje se od usitnjenog i trošnog kamenog materijala nastalog razaranjem drugih stijena

kemogene sedimentne stijene

nastale kemijskim taloženjem i kristalizacijom mineralnih tvari iz zasićenih otopina u rijekama, morima i jezerima

organogene (biogene) sedimentne stijene

nastaju taloženjem ostataka biljaka i životinja

metamorfne (preobražene) stijene

nastaju preobrazbom sedimentnih, magmatskih ili već postojećih preobraženih stijena pod utjecajem visokog tlaka i temperature

tektonika

procesi koji dovode do deformacije Zemljine kore, a koji utječu na stvaranje kontinenata, oceanskih bazena i planinskih lanaca

orogeni tektonski pokreti

boranje, rasjedanje i navlačenje

epirogenetski tektonski pokreti

polagana izdizanja ili spuštanja velikih dijelova Zemljine kore

sloj

izvor informacija svih deformacija u sedimentnim stijenama, primarni strukturni element litosfere

topografska krovina

gornja slojna ploha

topografska podina

donja slojna ploha

stratigrafska podina

ranije nataloženi, najstariji dijelovi sloja

stratigrafska krovinasloja

najmlađi dijelovi sloja

bore

nastaju savijanjem sloja pod utjecajem bočnog pritiska

antiklinala

izbočeni dio bore

sinklinala

udubljeni dio bore

osna ploha bore

zamišljena ravna linija koja razdvaja antiklinalu i sinklinalu na 2 krila

paraklaza

strukturna jedinica litosfere nastala izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem blokova stijena (krila) duž pukotine

navlake

nastaju- pri snažnim bočnim pritiscima

vulkani

područje gdje magma izlazi na površinu

vulkanizam

pojave i procesi gdje dolazi do izbijanja užarene mase iz srednjeg plašta

plutoni

intruzivna tijela

eksplozivne erupcije

gusta magma s većim udjelom SiO2
magma je spora i sadrži puno vodene pare- takla magma može zatvoriti prolaz plonovima

vulkanski pepeo

tuf, pijesak, lapili (veličine šljunka, vijetar ga puše svuda)

vulkanske bombe

stvrdnuta lava

stratovulkani

nastaju taloženjem piroklastičnog materijala i guste lave oko kratera (nastaju visoke i strme vulkanske kupe)

mirne erupcije

u vezi s fluidnom magmom

aktivni vulkan

postoje podatci o aktivnosti tijekom povijesnog vremena

ugasli vulkan

nemamo podatke o njegovoj aktivnosti, ali je ostavio tragove

fumarile

pukotine u Zemljinoj kori kroz koje izbijaju vodena para i neki plinovi

solfatare

ispuštaju sumporovodik

mofete

ispuštaju ugljični dioksid

gejziri

izvori koji povremeno izbacuju vruću vodu i paru, pod pritiskom vodene pare koja se nakuplja u podzemnom spremištu

„vruće točke“

vulkani koji se nalaze na isred litosfernih ploča

lahare

blatne lavine

potresi

iznenadna kratkotrajna podrhtavanja tla, uzrokovana pokretima u Zemljinoj kori, ne mogu se predvidjeti

sezmiologija

znanost koja proučava potrese

sezmisam

sve pojave povezane s potresima

hipocentar

mjesto nastanka potresa u Zemljinoj kori; potresni dubinski valovi

epicentar

najbliža točka hipocentru na površini; površinski potresni valovi

urušni potresi

nastaju u plićim područjima Zemljine kore zbog urušavanja podzemnih šupljina

vulkanski potresi

prate eksplozivne erupcije i prostorno su ograničeni

tektonski potresi

nastaju uz rasjedne pukotine, osobito na granicama litosfernih ploča

sezmiograf

uređaj koji registrira potrese

sezmiogram

grafički prokaz potresnih valova

izoseiste

linije koje povezuju mjesta iste jačine potresa

P (primarni)

dubinski longitudalni valovi; najbrži

S (sekundarni)

dubinski transverzalni valovi; sporiji

L- površinski valovi

(longitudinalni i transverzalni)
šire se iz epicentra po površini; najsporiji

Richterova ljestvica

mjeri magnitudu- količinu energije oslobođene u hipocentru